Naslovnica GRAD GMNG: OTVORENA IZLOŽBA “UMJETNIK SAM DAKLE SUMNJAM” /PHOTO + VIDEO/

GMNG: OTVORENA IZLOŽBA “UMJETNIK SAM DAKLE SUMNJAM” /PHOTO + VIDEO/

107
0
Podijeli objavu

Jučer je u Gradskom muzeju Nova Gradiška uprliličeno otvorenje izložbe “Umjetnik sam dakle sumnjam” autorice Snježane Ban. Ovu, nadasve kuriozitetnu i inspirativnu izložbu otvorili su ravnateljica muzeja Marija Mihaljević, te viši kustos Miroslav Pišonić.

Izložba je praktični dio doktorskog rada Sumnja kao potencijal u suvremenom slikarstvu, realiziran na Poslijediplomskom studiju Slikarstvo Akademije likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu.

  • O IZLOŽBI VIŠE U VIDEO SNIMCI SA OTVORENJA:

Za izložbu Snježane Ban Umjetnik sam, dakle sumnjam

Skloni smo tipično ljudski polarizirati pojave, stvari i ljude oko sebe te ih olako dijeliti na dobre i loše, pozitivne ili negativne. Na tom putu (pr)osuđivanja, između ostalih, bitnu ulogu ima sumnja. Propitivanje izazvano sumnjom neminovno ima za zadatak potvrditi ili negirati (ovisi o kontekstu) dotadašnje stavove o nečemu ili nekome pa i nama samima. Danas često sve oko sebe uzimamo zdravo za gotovo. Tek prolaskom već utabanim stazama, letimičnim pogledima dajemo si za pravo tvrditi da put ili ugledano jako dobro (po)znamo. Nameće se pitanje zašto djetinje nevinoj ili možda bolje reći naivnoj sestri sumnje, znatiželji, ne pružiti priliku te pored utabanog puta zagaziti u blato, šikaru ili pak lijepu tratinu.

Zašto pomnijim promatranjem ne uvidjeti ono što se na prvi pogled ne da primijetiti? Zar stvarno nemamo vremena i prati li nas doista u stopu strah od nepoznatog? Zar stvarno kao individue više nemamo potrebu pored ovih davno utabanih nametnutih putova tražiti i utabati nove, svoje staze? Zar nam pomnije promatranje ne bi otkrilo one lijepe, „male“ stvari koje življenje čine potpunijim? Zar dubljim otkrivanjem okoline i drugih ne otkrivamo i one skrivene sfere unutar nas samih? Sazdani smo od svega, i dobrog i lošeg i još puno onoga između, sve je to u nama. Stoga, neka nam ovi radovi, koji su plod višegodišnjeg traganja i preispitivanja, budu poticaj za suočavanje s nama samima jer puno smo više od onoga što nam drugi govore o nama dok nas tapšaju po ramenima.

“Umjetnik sam, dakle sumnjam”

Izložba pod nazivom Umjetnik sam, dakle sumnjam rezultat je proživljene vlastite sumnje u umjetničkoj praksi, sumirane u vlastitoj slici sumnje; u kolažu koji na mnogostrukim platnima različitih dimenzija (ukupno 31 platno različitih dimenzija) sublimira i isprepleće cjelokupno iskustvo proživljenog, mišljenog, viđenog, pročitanog, naslikanog i izvedenog iz sumnje.

U radu polazim od premise da je sumnja u umjetničkom djelovanju neobično važna; svojstvena, gotovo neophodna umjetnosti i umjetničkim procesima, te, općenito uzevši, jedan od biljega i motivacijskih faktora vizualnih umjetnosti dvadesetog stoljeća, sve do danas. S tog je gledišta, i dakako, zbog vlastitog iskustva sumnje u umjetničkom djelovanju, proizašla sažeta formulacija i naziv rada Umjetnik sam, dakle sumnjam. Radi se, naravno, o obrtanju čuvenog Descartesovog citata Mislim, dakle jesam, a jednim dijelom i formulacije Sumnjam, dakle jesam, koja se pripisuje Svetom Augustinu. Rečenica je ujedno koncipirana s mišlju da se autorska sumnja uzvisi kao vrijednost.

Ako valja istaknuti glavno ili najsnažnije obilježje vlastite sumnje, tada bi to zasigurno bila nemoć dohvaćanja koherentnog, cjelovitog rada ili uopće osjećaja za cjelinu, to jest uobičajenog puta od ideje i inspiracije do izvedbe, a zatim i javnog izlaganja rada, čime se svaki pokušaj umjetničke aktivnosti pretvarao tek u fragmente ili krhotine. To što se želi reći s mnogo je više poezije sažeo Đuro Seder, zapisavši: „Ne znaju ruke što bi s komadićima svojega svijeta, do jučer tako izvjesnoga, danas u krhotinama.“ Kada je napokon ta faza najsnažnije sumnje ustupila mjesto težnji za vizualnim uobličavanjem takve situacije, na osnovi iste logike, dakle fragmentarnog izraza, odnosno sastavljanjem krhotina u cjelinu, kao podulji work in progress proizašao je rad Umjetnik sam, dakle sumnjam. Svi (mikro)dijelovi – misli se na inzistiranje na motivu upirućeg kažiprsta, koji je i sâm svojevrsna krhotina novozavjetnog predloška Nevjerni Toma, odnosno ono što ostaje nakon što je religiozni sloj tog narativa uklonjen, ili pak niz autoportreta kao uobičajenog modela samo-istraživanja – na koncu su objedinjeni na karti sumnje.

S obje strane autoportreta (u koji uranja kažiprst sumnje) smještenog u približno središte rada, na bijeloj podlozi granaju se i kolažiraju odabrana zapažanja o sumnji u formi kratkih citata, nekoj vrsti “bljeskova” o sumnji preuzetih od umjetnika, filozofa, pisaca, filmskih redatelja, povjesničara i teoretičara umjetnosti, zajedno s reprodukcijama umjetničkih djela, poglavito modernih i suvremenih umjetnika i umjetnica. Na karti sumnje akumulirani su vremenski, generacijski, prostorno različiti i raspršeni pogledi na sumnju i različita iskustva sumnje, kao i reprodukcije umjetničkih djela kojima je sumnja važan stvaralački faktor ili načelo djelovanja. Na karti pojavljuju se zapisi i reprodukcije autora kao što su Paul Cézanne, Đuro Seder, Marcel Duchamp, Franz Kafka, Barbara Kruger, Ingmar Bergman, Agnes Martin, Philip Guston, Milan Kundera, Maria Lassnig, Iva Vraneković, Goran Trbuljak, Søren Kierkegaard, Julije Knifer i mnogi drugi… Drugim riječima, karta sumnje okuplja slikovnu i tekstualnu građu, uvelike oslonjenu na druge autore i njihova često paradigmatska djela, misli i zapažanja u neku vrstu posvete sumnji.
Snježana Ban

Biografija:

Snježana Ban diplomirala je 2007. godine na Nastavničkom odsjeku Akademije likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu. 2008. godine diplomirala je na Tekstilno – tehnološkom fakultetu u Zagrebu, smjer modni dizajn. Doktorirala je 2019. godine na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu pod mentorstvom red.prof.art. Ante Rašića i teorijske mentorice dr.sc. Blaženke Perice. Od 2007. zaposlena je na Nastavničkom odsjeku Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu. Do sada je ostvarila šest samostalnih izložbi te više skupnih i tematskih izložbi u zemlji i inozemstvu. S Teom Hatadi i Antom Rašićem priredila je tematsku skupnu izložbu Retroperspektiva: Ova bi djela mogla biti… u Galeriji Prsten i PM, HDLU u Zagrebu (2016.). Autorica je koncepcije skupne izložbe Umjetnost je sumnja (izbor radova, postav izložbe, tekst i uredništvo u katalogu izložbe) održane u tri dijela tijekom 2020. godine u Lexart skladištu u Zagrebu. Nagrađena je Velikom nagradom 28. salona mladih (2006.), drugom Nagradom Erste Banke (2006.) i Nagradom gospodarske komore za uspješan rad tijekom studija na ALU, Sveučilišta u Zagrebu (2006.).