U iščekivanju proljeća izmjenjuju sunčani i tmurni zimski dani. Svjetlost i sunce su izvor života i dobrog raspoložebnja. A toplina i sunce su nam upravo i potrebni u krizi epidemije korona virusa. Što nam ovaj tjedan donosi Dr. Dragoljub Kocić rubrici “NAŠE ZDRAVLJE” pročitajte u nastavku:
U knjizi postanka prva stvaralačka riječ Božja bila je: Neka bude svjetlo! Svjetlo i sunce imaju nezamjenjivu ulogu u našem životu i našem zdravlju.
Globalno zatopljenje koje doživljavamo u ovom 21. stoljeću mora nužno mijenjati naše dosadašnje navike. Sunce i UV zrake su se promijenili pa je pretjerano sunčanje postalo štetno, a problem danas predstavlja i pothranjenost svjetlom.
Koliko dnevnog svjetla treba naše tijelo? Dnevni minimum je 1000 luksa.(Jedan LUX je svjetlo jačine žarulje od 100 Wati, na udaljenosti od 1,5 metra.)
Ljeti nas Sunce osvjetljava sa sto tisuća luksa! Je li to značajno? Svakako, danas sve više ljudi živi, boravi i radi po mraku ili pri umjetnom svjetlu, najčešće florescentnom. Pogledajte naše urede, trgovine, tramvaje, boravke, polumrak pred televizorom i drugim ekranima, pa dulji dio dana provedemo u takvoj okolini.
Provjereno je da prosječno svaki čovjek boravi samo 3% vremena dana na dnevnom svjetlu!
Promjene u nama kao i u našoj koži prilikom izlaganja Suncu ili neizlaganja Suncu su prouzročene Suncem i svjetlošću, a toga često nismo ni svjesni. Tako promjene u koži mogu nastati kombinacijom ultraljubičastih zraka i alergena, rizik za melanom ili rak.
Kakve su posljedice manjka svjetlosti? Zašto o tome sve više upozoravamo?
Najčešća posljedica je umor. Koliko ćemo u 24 sata biti izloženi tami ili svjetlu u našem životu nije isto! Nije isto zbog toga jer se po noći u našem tijelu zbog mraka izlučuje 10 puta više MELATONINA koji nas ne štiti od umora! Duži boravak u mraku povećava količinu melatonina sve više. Zato po zimi, kada su dani kraći ima više mraka nago svjetla i javlja se tzv. “proljetni umor”.
Pretežno življenje u tami pak s druge strane izaziva u nama pretjeranu želju za sunčanjem.
Sunčanje pak između 11 i 16 sati, bez obzira je li dan sunčan ili oblačan, izaziva ako je pretjerano, umor, glavobolju,mučninu, da ne govorimo o opeklinama, toplotnom udaru, ili dehidraciji gubitkom vode iz tijela znojenjem u želji da dobijemo “bakrenu ljepotu” kože koja je prolazna ali štetna. Istina je da je izlaganje Suncu neophodno za stvaranje D vitamina u našoj koži, što je važno za sprječavanje osteoporoze, a djeci protiv rahitisa, ali je još važnije za naše dobro raspoloženje.
Za naše dobro zdravlje dovoljno je izlaganje sunčevoj svjetlosti, direktno ili indirektno, dva puta po 20 minuta svakog dana! Potamnimo li svoju kožu jako sunčanjem, zatvorili smo pristup korisnih sunčevih zraka, pa takvo sunčanje nije korisno čak više štetno. Zbog čega?
Izaziva starenje slobodnih radikala, koji bez dovoljno antioksidansa djeluju kao otrovi! Dolazi do takozvanog fotostarenja, vidljivog na koži starih ribara na njihovom licu i rukama. Nakon svakog sunčanja potrebna je njega kože, a da bi dobila vlagu treba se tuširati i nakon toga kremom koja pomaže koži obnavljati i sačuvati elastičnost, mekoću. Sunčane zrake ili one iz Solarija, mogu biti korisne ali i štetne izazivati bore, čak i rak kože. Djeca koja se previše sunčaju u djetinjstvu u kasnijoj dobi češće dobiju rak kože. Solarij se danas ne preporučuje,jer su mnogu aparati neispravni ili se mora koristiti po normi.
Kad već govorimo o sunčanju i prevenciji treba kazati da mnogu ne znaju upotrebljavati zaštitna sredstva, bilo ulja, kreme ili sprejeve. Zaštitna sredstva sa zaštitnim faktorom od sunca NE ŠTITE od posljedičnih djelovanja svih UV zraka! Broj zaštitnog faktora protiv sunčevih zraka, upućuje koliko minuta možete bez štete izložiti kožu suncu, jer ako ste preplanuli niste zaštićeni od opeklina. Faktor 30 služi samo zato da vas upozori da ne budete izloženi suncu dulje od 30 minuta! S faktorom 50 možete biti na suncu 50 minuta.To je sve.
Svakako treba upoznati svoj tip kože, i kako ona reagira, jer nismo svi u istoj koži, a koja izgledom i kakvoćom ponekad ovisi o nasljeđu.
Danas je dokazano da svjetlo i tama imaju vrlo važnu ulogu u uočuvanju našeg zdravlja, posebice zimi, kada melatonin zbog više mraka preplavi naš organizam i izazove umor i loše raspoloženje i depresiju! Zimska depresija izazova emocionalne poremećaje baš zbog manjka svjetla. Kada se nađemo u takvom stanju povećava se želja za slatkim, šećerima i grickajući kojekakve slastice u tami ispred televizora dolazi do debljanja, već smo 4 nacija po debljini u svijetu.
Danas se bolesnici od depresije, koja je nažalost sve češća, čak i u mladeži i djece, liječe izlažući se dnevnoj svjetlosti od 9 do 11 sati! Svi smo bolje raspoloženi i veseli kada je lijep sunčan dan nego oblačan i turoban.
Nastojimo li povećati izlaganje svjetlosti i manje boraviti u tami i mraku, bolje je za naše zdravlje i bolje ćemo se osjećati. Samo za dobar i zdrav san važno je spavati u potpunom mraku oko 7 do 8 sati. Provedite slobodno vrijeme u tenisicama, u prirodi po sunčanom danu s punio svjetlosti, to popravlja i fizičko i duševno naše zdravlje i raspoloženje, problemi nam izgledaju manji.
Piše: mr.sc.Dragoljub Kocić, dr.med. Internist emeritus