Pišem prvi put rubriku za NovaGradiska.EU, a tako će biti u buduće s nekom novom temom o ZDRAVLJU! Temu Vi čitatelji svojim upitom možete birati putem e-maila [email protected], a također možete mi, putem komentara na članak, postavljati pitanja u vezi ZDRAVLJA.
Najveći problem za zdravlje danas čine četiri bijela otrova, to su: sol, bijelo brašno, šećer i MASTI!
Ovog puta izabrali smo govoriti o mastima, jer su tu i najveći problemi ali i zablude. Na mnogim mjestima, časopisima, knjigama, u tiskovinama, radiju i televiziji možemo čitati i slušati o savjetima za reguliranje i liječenje bolesti. Amerikanci to pretjerivanje nazivaju heltizam, što bi mogli prevesti kao zdravizam! Vidimo i poplavu reklama za lijekove i alternativne lijekove, što je do skora bilo zabranjeno. Mnogi uzimaju lijekove koji nisu potrebni ili čak štetni, a farmaceutska industrija je sve agresivnija da poveća potrošnju svojih proizvoda. To je posebice potencirano u stanjima kada se radi o mastima i masnim kiselinama, kolesterolu, bilo u načinu prehrane ili zbivanjima u našemu tijelu. Mnogi lijekove za smanjivanje masnoća u krvi uzimaju doživotno, čak i ako nisu potrebni.
Zato, poznajemo li kave masnoće postoje, koje jedemo i što je s mastima (lipidima) u našoj krvi?
Masti su korisne i trebale bi biti zastupljene u prehrani od 30 do 35%. Osiguravaju 40% energije, sudjeluju u izgradnji staničnih membrana, u mastima se otapaju vitamini A,D,E i K, štite srce i jetra i bubrege štite tijelo od promjena temperature, prijenosom vitamina D štite kosti, zube i dr. Dakle, masti su korisne!
U zdravom prehranjivanju sadržaj masti i masnih kiselina trebaju biti uravnotežen! Masne kiseline razlikuju se ne samo po kemijskom sastavu, već i po zadaći koju obnašaju u našemu tijelu. Razlikujemo zasićene masne kiseline kao što su: mast, loj, maslac, margarin, palmino ulje, koje su uglavnom životinjskog podrijetla i u krutom stanju. Nezasićene masne kiseline su redovito biljnog podrijetla i u tekućem su stanju-kao ulja. Glavni predstavnik je oleinska kiselina iz maslinovog ulja, iz sjemenki suncokreta, bućinog, bademovog, kikirikijevog i sezamovog ulja, iz repice, ali i iz ribljeg ulja. Važno je znati da su životinjske masti zasićene i u tijelu stvaraju takve tvari i kada se nakupljaju povećavaju rizik od promjena na krvnim žilama i srcu (aterosklerozu)! Zbog toga je potrebno smanjiti unos zasićenih masnih kiselina a povećati unos nezasićenih masnih kiselina, jer one ulaze u sastav takozvanog „dobrog“ HDL lipoproteina, koji čiste kolesterol s krvnih žila. Povećana količina takozvanih triglicerida, posljedica je loše prehrane, koja sadrži obilje šećera, pa kod takvih treba doživotno izbjegavati bilo koju vrstu slastica i šećera, a povećati tjelesne aktivnosti. Strah od masnoća je strah od viška kilograma iako masti nisu tako „opake“ kako često čujemo! Kolesterol, posebice HDL, je potreban i on nije problem koliko su opasne industrijski hidrogenizirane masti, tzv. transmasti skrivene u proizvodima kao masna tijesta, grickalice, umaci, suhi preljevi, čips i desetljećima propagiran „zdravi“ MARGARIN. Ljudsko tijelo ne prepoznaje transmasti i loše reagira kao na strano tijelo, a one povisuju vrijednost u krvi „lošeg“ LDL kolesterola koji stvara ovapnjenja u krvnim žilama!
MASLAC ne sadrži transmasne kiseline, pa je zabluda da je margarin bolji od maslaca. EU inzistira da se na proizvodima napiše da li sadrže transmasti.
U dva puta mljevenoj govedini, sakriveno je puno loja, (Preko25%), pa je treba izbjegavati Što možemo zaključiti? Preporuka je povećati u prehrani nezasićene masti iz maslinovog ulja, uporabom riba (plava: sardine, skuše, losos, haringa, tuna, palamida), barem 100 grama svakog dana! U njima je tajna dobre prehrane koja čuva srce i organe u tijelu, jer sadrže puno poli nezasićenih masnih kiselina iz skupine OMEGA-3.
Piše: mr. sc. Dragoljub.Kocić, dr. med. internist.
