Prošlo je osamnaest godina od kada je Svjetska zdravstvena organizacija 2002. godine pokrenula inicijativu za buđenje pučanstva u sprječavanju neprenosivih bolesti promicanjem fizičkih aktivnosti koje će donositi dobitak u zdravlju sada i u budućnosti!
Što je bio razlog za takav zahtjev da je i Svjetski dan zdravlja 2002. godine bio posvećen kretanju pod motom ”Move for healt”?
Dokazalo se da je najveći uzročnik onesposobljavanja ljudi, bolesti, slabosti i smrtnosti takozvani SJEDILAČKI STIL ŽIVOTA suvremenog čovjeka.
Oko 2 milijuna smrti godišnje izazvano je fizičkom neaktivnošću. Sjedilački stil života je jedan od 10 glavnih uzroka prerane smrti i invaliditeta u svijetu. Smanjena fizička aktivnost udvostručuje i ubrzava rizik od bolesti srca i krvnih žila, pojavu šećerne bolesti, gojaznosti, povišenog krvnog tlaka kao i povećanje masnoća u krvi, ubrzava osteoporozu, pojavu hemoroida, čak i raka, posebice raka pluća. Izrazito negativno na naše zdravlje utječe dugo sjedenje koje utječe i na raspoloženje, nelagodu i depresiju – sve više zastupljene u oba spola, a čak i u dječjoj dobi. Zbog toga je smanjeno kretanje ili nekretanje i ne bavljenje fizičkim aktivnostima postalo glavni javni zdravstveni problem kako u svijetu tako i kod nas.
Uz smanjeno kretanje, nezdrava prehrana, visokokalorična nezdrava hrana, posebice u zimskim mjesecima, vrlo brzo dovode do povećane tjelesne težine, a s time i do povećanja kroničnih bolesti današnjice do 85%. Zato bez obzira na dob i spol ili doba u godini treba povećati fizičke aktivnosti, tjelovježbu, sportske i slične aktivnosti. Treba naučiti da nije potrebno činiti velike napore, posebice kod osoba koje ne treniraju, ali je vrlo značajno i važno da se fizičke aktivnosti obavljaju redovito i svakodnevno.
Starijim je osobama dovoljno da se svakog dana popnu na drugi ili treći kat!
Sindrom videa, video igrica, Max TV-a, Facebooka, dugotrajnog sjedenja pred računalom sve se više širi pogađajući velik broj osoba, posebice djece koja satima sjede u nepravilnom držanju tijela, oštećuju prvenstveno kralježnicu i zamaraju mišiće, pa već s 30-35 godina imaju probleme s jednostavnim fizičkim aktivnostima. Država i vlade svih zemalja trebale bi promicati i pomagati sportove za svaku dob otvaranjem igrališta, plivališta, trim staza, biciklističkih i planinarskih staza, kuglana, školskih i sportskih dvorana, uređenjem šetališta i parkova! Napominjem, izbor je velik jer danas u svijetu ima oko 150 sportova! Treba naglasiti da isto, kao što je neophodno kretati se i baviti fizičkim aktivnostima, treba izbjegavati i pretjerane fizičke napore. Dokazano je da dugotrajni jači napori štete organizmu. U jakim i dugim naporima (fitness trening) izaziva oslobađanje takozvanih “slobodnih radikala” koji potiču, ako nema dovoljno antioksidansa, ubrzano starenje stanica pa tako i tkiva, organa i cijelog tijela.
Samo se dobro obaviješten čovjek može uspješno brinuti o svome zdravlju! Predlažem da naučimo kako čuvati svoje srce od prevelikog napora izračunavanjem idealnog ritma svog srca čiji kapacitet opada s godinama. Zdravo srce može pri naporu ubrzati ritam za 70 do 80% od idealnog ritma za određenu osobu, a ubrzani rad bila se kod zdravog srca brzo vrati u normalni ritam poslije napora. Takva osoba neće imati problema sa svojim srcem i zdravljem i treba redovito održavati takav rad svojega srca za određenu dob.
Kako izračunati idealni ritam za svoju dob?
Od broja 222 odbiju se godine osobe i dobije se maksimalni srčani ritam za tu dob!
Primjerice za dob od 60 godina izračunavamo: 222 – 60 = 162. Umanjimo taj broj za 70% i dobijemo 120. To znači da osoba od 60 godina može sigurno podnositi napor sve dok ubrzanje otkucaja srca ne prelazi 120 u 1 minuti!
Kod osobe od 80 godina pri naporu srce ne bi trebalo ubrzavati više od 72 otkucaja u minuti, dok kod dvadesetogodišnjaka može čak do 132 puta u 1 minuti, a da djeluje korisno.
Pridržavanjem ove formule pri fizičkim naporima čuvamo svoje srce!
Tjelesne kretnje pomažu i radu mnogih organa u ljudskom tijelu tako održavaju žučni mjehur zdravim. U ispitivanju 60 000 žena dokazano je smanjenje napadaja kod žena koje imaju tjelesne aktivnosti u usporedbi s onim ženama koje obavljaju sjedilačke poslove i ne kreću se.
Izvanredan primjer koliko je to važno u populaciji je da u afričkim plemenima koja se bave lovom, ne sjede, puno plešu – nema bolesti kao što su gojaznost, povišeni krvni tlak, šećerna bolest ili opstipacija.
Dakle, kretanjem se može riješiti mnogih poteškoća i bolesti, može se usporiti starenje i time produžiti mladost, poboljšati raspoloženje,ostati u formi bez obzira na godine koje prolaze, pa se sigurno redovitim kretanjem naše zdravlje može naučiti!
Sigurno je da mnogi čimbenici utječu na izbor aktivnosti, sport, vrstu i količinu tjelovježbe svake osobe. To su dob, spol, građa tijela, stanje koštano-mišićnog sustava, stanje srca, inteligencija, okoliš, način prehrane, izbor hrane, način odmaranja, san, neke bolesti i slično. Ipak, već samo žustrim hodanjem 2 kilometra dnevno mjesečno prohodate 60 kilometara što znatno utječe na zdravlje!
Krenite odmah u jutarnje tjelovježbe, odvojiti petnaestak minuta za svoje zdravlje, isključite TV nakon Dnevnika, krenite u večernju šetnju dvadesetak minuta, ustanite iz fotelje i tako investirajte u svoje zdravlje. Uspijete li dosljedno provoditi fizičke aktivnosti redovito zdravlje će vam vratiti s kamatama.
Odbacite li ili smanjite pušenje i alkohol još ste više doprinijeli očuvanju zdravlja. Redovitim kretanjem do zdravlja!
Piše: mr.sc.Dragoljub Kocić,dr.med. internist-emeritus
