Pojavom epidemije korona virusa, globalno gledajući, osjećamo do sada najveću komunikacijsku razinu putem tehnologije, odnosno medija, društvenih mreža i ostalih suvremenih sredstava komuniciranja. No, što su u biti prave vrijednosti zdrave i normalne komunikacije i koji je značaj dobrog sporazumijevanja među ljudima, što je od iznimnog značaja u današnjoj krizi, doznajte u novom članku našeg vijernog suradnika dr. Dragoljuba Kocića u njegovoj rubrivi “NAŠE ZDRAVLJE”.
Komunikacija (lat.):
1. Proces sporazumijevanja među ljudima, prenošenje poruka, s pomoću signala odn. znakova različite naravi (zvučni signali, jezični znakovi, pisana i tiskana slova i brojke, slike, značke, pokreti i dr.).
2. Prijenos značenja s pomoću prijenosa signala; proces prenošenja obavijesti od pošiljaoca k primaocu.
Komunikacija se zbiva na mnogim razinama, u različitim oblicima i stalno i svugdje nas prati, utječe znatno na naše emocije, odnose, shvaćanje i raspoloženje, a tako i na duševno i tjelesno zdravlje. Još od vremena kada se u brdovitim krajevima komuniciralo zviždanjem ili dimnim signalima ili samo mimikom, izrazom lica ili pokretom tijela moglo se takvom komunikacijom nešto govoriti. Kako je komunikacija vrlo složen proces komuniciramo ne samo razgovorom, već i ponašanjem, bojom glasa, pa i najmanjom promjenom jačine glasa, može nam biti neka poruka, predstavljati vitalni subjekt u razvoju i održavanju odnosa i reagiranja na njih.
Komunikacija može biti promicatelj materijalnih predmeta, zastavama, slikama, prospektima, plakatima, panoima, a danas sve novija i sve brojnija suvremena nova tehnološka dostignuća putem tiska, e-maila, facebooka i ostalih društvenih mreža, filma, videa. radija i televizije, skypa, telefona i faksa, mobitelima, SMS-om itd… Što znatno utječe na našu psihu, dušu i slobodno vrijeme pa tako i na naše zdravlje. Mogli bi kazati da su to terorističke naprave XXI. stoljeća bez kojih ne možemo. Ipak, komunikacija nam pomaže da budemo u dodiru sa svijetom koji nas okružuje ili je daleko od nas.
Brojne razne poruke neprestano primamo i na njih odgovaramo ili nešto može biti korisno, ali i štetno. Ne možemo očekivati od drugih da čitaju naše misli, pa je neophodno puno tog naučiti o zdravoj komunikaciji. Primjerice već samo podizanje obrva dok slušate pokazuje vašem partneru da sumnjate u ono što govori,a njemu to može značiti da ste ostali iznenađeni zbog informacija koje ste primili. Kad vas netko ne gleda u oči dok razgovarate, poruka može biti raznolika, i može dovesti do pogrešnog zaključka. Zato je komunikacija uvijek dvosmjerni proces?! Osobe s oštećenim sluhom ili slijepe osobe uvijek imaju problema u komunikaciji s drugim osobama.
Najvažnije je za dobru komunikaciju JEZIK, bilo da se izražavate govorom ili pismom, pa je često zbog nepoznavanja drugih jezika, komunikacija otežana, nemoguća (kineski) i frustrirajuća. U životu preuzimamo različite uloge, pa način naše komunikacije mora biti fleksibilan.
Naše reakcije u svakom osobnom susretu oblikuju se ne samo na temelju naše racionalne prosudbe ili iz osobnog iskustva, nego još iz davne prošlosti iz djetinjstva i obitelji. Naše emocije imaju vlastiti um koji razvija stavove neovisno o racionalnome umu, pa onda tako i reagiramo. Naše loše raspoloženje ponekad usmjeruje nam reakcije u negativnom smjeru što dovodi do nerazumijevanja ili čak sukoba.
Nažalost, nitko nas nije učio o komunikaciji, posebice o SLUŠANJU. Slušanje je vještina koja održava vezu i pomaže u komunikaciji s drugim osobama. Kada dvije osobe razgovaraju i jedna sluša, a druga stalno govori i nakon toga upitate osobu koja je govorila kakva je čovjek s kime ste razgovarali izjavit će da je divan,a osoba koja je slušala izjavite će da dodijava.
Međutim, danas nitko nikoga ne sluša, a često svi istovremeno govore, pa je svaki dijalog onemogućen, frustracije rastu i komunikacija više ne postoji. U Sjedinjenim Američkim državama svaka osoba koja radi sa strankama na šalterima, blagajnama, prodavači, i svi koji moraju primati i davati informacije drugima, moraju polaziti tečaj o postupcima u njihovim poslovima za rad sa strankama.
Kako je u praksi u nas? Susrećete se s poznanicima, a oni na ulici razgovaraju i sa dva mobitela na ušima. Nekada su se zaustavili i pozdravili, upitali kako ste. Danas prolaze pokraj vas i samo klimnu glavom u znak pozdrava. Dok stojite ispred nekog šaltera ne pitaju vas što želite,jer službenica i dalje piše ili čak telefonira.
U liječničkoj ordinaciji možete stajati i često ne stignete izložiti svoje poteškoće, jer se liječnik žuri, pa izađete brže nego ste ušli, jer pred vratima čekaju drugi pacijenti. U Banci ste klijent, od vaših kamata banka egzistira, a ako zatražite kredit, ne ponude vam ni sjesti,a onda vas šalju do nekoliko drugih šaltera bez obrazloženja. U restoranu ako pozovete konobara jer vam se žuri, može vam reći da ima puno posla,ili da niste u njegovom rajonu. Poseban je problem u državnim uredima ako ste došli nešto zamoliti ili dobiti nekakvu potvrdnicu. To podnosite, tko više ili manje, dok ste zdravi.
Poseban problem nastaje kad ste bolesni ili ako trebate pomoć i njegu druge osobe, koja nije educirana u zdravoj komunikaciji. U bolesti smo emocionalno krhki, jer je naše mentalno zadovoljstvo temeljeno na iluziji o neranjivosti,koji bolest raspršuje i ruši naš stav kako je naš intimni svijet nedodirljiv i siguran. Tada se odjednom osjetimo bespomoćnim i slabim, ne vodeći računa o emocijama bolesnika i ima ulogu u podložnosti bolestima samo zbog loše komunikacije, koja često u suvremenoj medicini nedostaje. Svaki susret pacijenta s medicinskom sestrom ili liječnikom je prigoda za primanje informacija koje ga mogu primiriti, utješiti,ali ako je komunikacija neprimjerena mogu izazvati očaj i pogoršanje.
Imamo mnogo suosjećajnih sestara i liječnika koji pomno strpljivo hrabre i poučavaju pacijenta dodatnim naporom. Mnoge su komunikacije izostale primjenom brojnih aparata koji bi trebali dati dijagnoze,pa se zanemaruju osjećaji i patnje bolesnika. Sumornu stvarnost prekidanja komunikacija danas određuju i financijski razlozi koji bolesnicima pogoršavaju situaciju.
Na polju prevencije i liječenja znanstveni podaci upućuju da ne postoji napredak učinkovitosti liječenja pacijentovog emocionalnog stanja zajedno s medicinskim. Naše emocije utječu na naš obrambeni-imunosni sustav koji je svojevrstan „tjelesni mozak“. Kao naš mozak Danas postoji psihoneuroimunologija-PNI, kao vodeća disciplina u medicini koja djeluje na bolesti i na naše zdravlje. Na medicinskom fakultetu u Zagrebu uvedena je komunikacija kao obvezatni predmet za studente medicine. Svaki kirurg zna da prestrašene osobe loše podnose operaciju,imaju jače krvarenje i više komplikacija, teži i duži oporavak. U veljači 2002. godine u Bizovcu održan je stručni simpozij s temom „Komunikacijske vještine u liječničkoj ordinaciji“!
Danas postoje uvjerljivi dokazi da stres izazvan lošom komunikacijom utječe na ljudsko zdravlje, bilo da se radi o bračnim svađama, nasilju, frustracijama zbog lošeg saobraćanja među ljudima u bilo kojim ljudskim djelatnostima.
Treba naučenom i poboljšanom zdravom komunikacijom olakšati odnose među ljudima, danas kada se treba osloboditi ovisnosti samo tehnikom i tehnologijom koja nas zaokupljuje, a više zdravo komunicirati usmjeravanjem na tople ljudske i prijateljske veze oko nas. Dobrom i zdravom komunikacijom izbjegavamo nepotrebne sukobe, poboljšavamo život i naše zdravlje.
Piše: mr.sc. Dragoljub Kocić,dr.med.internist.emeritus.
