Naslovnica POLITIKA MIRELA RELKOVIĆ KANDIDATKINJA ZA GRADONAČELNICU NOVE GRADIŠKE

MIRELA RELKOVIĆ KANDIDATKINJA ZA GRADONAČELNICU NOVE GRADIŠKE

226
0
Podijeli objavu

Mirela Relković, poznata novogradiška ekonomistica, vlasnica knjigovodstvenog servisa “Kontoar” i kolumnistica rubrike #ProknjižiMe, obznanila je jučer na HRT-u 4 svoju kandidaturu za gradonačelnicu Nove Gradiške na predstojećim lokalnim izborima.

O detaljima njezine Nezavisne liste građana obavijestit ćemo vas uskoro, a sada donosimo najnoviju kolumnu iz rubrike #ProknjižiMe.

NACIONALNI PLAN OPPORAVKA I OTPORNOSTI

Što je to nacionalni plan oporavka i otpornosti?  

To je Vladin plan za reformu i transformaciju Hrvatske do 2030-e godine. Plan sadrži prijedloge projekata u šest područja ukupne vrijednosti 49,08 milijardi kuna.

Koji je cilj ovog plana?

Premijer Plenković je na izlaganju plana krajem ožujka rekao da Nacionalni plan za oporavak i otpornost (NPOO) u potpunosti ima za cilj usklađenje s Nacionalnom razvojnom strategijom do 2030. godine, programom Vlade, Nacionalnim programom reformi, kao i s obvezama unutar akcijskog plana, a nakon ulaska Hrvatske u Europski tečajni mehanizam II. (tko je zaboravio, Europski tečajni mehanizam II je sustav kojeg je uvela Europska Ekonomska Zajednica 1999. godine zajedno s uvođenjem jedinstvene europske valute Euro i postizanje monetarne stabilnosti u EU).

Na koja područja se odnosi nacionalni plan?

NPOO se temelji na šest područja.

Prvo i najveće je gospodarstvo, gdje se naglasak stavlja na zelenu i energetsku tranziciju hrvatskog gospodarstva na što ide 54% budžeta.

Drugo se odnosi na reformu javne uprave, pravosuđa, kao i aspekte državnog vlasništva i boljeg upravljanja s 10% budžeta.

Zatim slijedi obrazovanje, znanost i istraživanje, s ciljem da se na sustavan način dostignu globalni trendovi, kao i oni 4. industrijske revolucije s ukupno 15% budžeta.

Četvrti aspekt odnosi se na jačanje radnog i socijalnog zakonodavstva, kako bi se između ostalog omogućilo i kreiranje više radnih mjesta, posebno putem samozapošljavanja, a tu je i potreba jačanja socijalne uključenosti s 4% budžeta.

Peto područje temelji se na reformi zdravstvenog sustava, kako bi bio učinkovitiji, dostupniji a da istovremeno generira manje gubitaka za proračun čemu bi pripalo 5% budžeta.

Naposljetku, šesto područje uključuje obnovu zgrada, odnosno osiguranje sredstava za obnovu javnih i privatnih zgrada nakon potresa kojem je namijenjeno 12% budžeta.

Koji su temeljni zahtjevi da bi se ti planovi odobrili?

Zato što je plan predstavljen, ne podrazumijeva i to da je on odobren od strane EU. Dug je još put to ovih što bespovratnih što kreditnih prihoda. Naime postoje tri temeljna zahtjeva da bi se ti nacionalni planovi odobrili od strane Europske komisije, a potom i Europskoga vijeća, ako će se tek predati do konca ovog mjeseca.

Ukratko radi se o ova tri kriterija za odobrenje plana – 37% zelena tranzicija, 20% digitalna tranzicija i zaštita okoliša.

Prvi je zahtjev da se najmanje 37 posto sredstava moraju usmjeriti na investicije koje doprinose zelenoj tranziciji. Drugi je da najmanje 20 posto sredstava mora biti usmjereno na digitalnu tranziciju. Cijeli plan mora poštovati načelo nenanošenja značajne štete klimatskim promjenama.

Sve to jako dobro zvuči, no pitam se i pitam vas tko će provoditi sve ove reforme koje su uvjeta za dobivanje investicija? To je plan za poticanje učinkovitog gospodarstva? Jako dobro to zvuči, samo se pitam kako je to moguće u našoj državi u kojoj se prije kao poduzetnik zamjeriš nekom službeniku jer radiš i zarađuješ, no da ti daje podršku i olakšava administraciju jer radiš i zarađuješ!

Ovaj plan je sukus, kako je rekao Premijer prioriteta različitih dokumenata, a uključuju:

Program Vlade iz srpnja 2020. godine, Nacionalni program reformi, preporuke Europske komisije, koje su svakoj članici svojevrsni vodič i smjer za poduzimanje reformi u okviru Europskoga semestra, mjere koje su vezane za Europski tečajni mehanizam II, kojem je Hrvatska pristupila u srpnju 2020.godine i najsveobuhvatniji dokument – Nacionalna razvojna strategija.

Što će nam sve to ako javna uprava i pravosuđe ne podržava ove planove kvalitetom svojih usluga? Ulaganje u razvoj svijesti, razvoj mekih vještina, educiranje i stručno obrazovanje… sve to nedostaje državnom administrativnom aparatu…a zatim nadodajem učinkovitost u radu i optimizacija radnih procesa.

Šteta što Premijer nije značajan dio sredstava namijenio u ovim planovima koji su postali jedan plan upravo te stavke!

Mirela Relković #ProknjižiMe