Hrvatski športski muzej nacionalna je muzejska ustanova koja u raznim ustrojstvenim oblicima djeluje već više od 70 godina. U tijeku tog djelovanja, započevši s ostavštinom Franje Bučara do danas, prikupljeno je više od 300.000 predmeta, fotografija, dokumenata i publikacija koje svjedoče o povijesti i razvoju sporta u Hrvatskoj od polovice 19. stoljeća do današnjice. Hrvatski športski muzej trenutno je u postupku otvaranja svojih vrata javnosti postavljanjem stalnog postava koji će pokazati bogatu sportsku baštinu Republike Hrvatske.
Izložba Hrvatski sokol
Društvo Hrvatskoga sokola osnovano je u Zagrebu 1874. Do početka I. svjetskog rata u Hrvatskoj je djelovalo oko 180 društava koja su imala oko 20.000 članova. U tom je razdoblju Hrvatski sokol bio najrašireniji i najmasovniji tjelovježbeni, sportski i društveni pokret u Hrvatskoj.
Tjelovježba je bila temeljna aktivnost, ali razlozi osnivanja i ciljevi djelovanja bili su politički i ideološki: borba protiv germanizacije i mađarizacije, razvoj i očuvanje nacionalne svijesti te zauzimanje za bolji državno-pravni položaj Hrvatske. Ostvarivanje tih ciljeva temeljilo se na raširenosti i masovnosti pokreta, organiziranju javnih tjelovježbenih događanja, tzv. sletova te aktivnostima na području prosvjete i kulture. Vođe hrvatskih sokolskih društava bili su u pravilu istaknuti politički djelatnici koji su bili vezani za Narodnu stranku, a kasnije i za Hrvatsku stranku prava. Hrvatski sokol je imao značajnu ulogu i u razvoju modernog sporta. Prvi sportski klubovi izrastaju iz sokolskih društava. Sokolski prednjaci su sve do iza II. svjetskog rata činili osnovu stručnog i trenerskog kadra hrvatskoga sporta. Prvi nastup hrvatskih sportaša na međunarodnoj sceni pod hrvatskom zastavom veže se uz sokolski pokret. Iz sokolskog pokreta proizašao je i Franjo Bučar, otac hrvatskog sporta.
Autori izložbe:
doc.dr.sc. Zrinko Čustonja (Sveučilište u Zagrebu Kineziološki fakultet) i mr. sc. Ðurđica Bojanić (muzejska savjetnica, Hrvatski športski muzej)
Oblikovanje: CCN-images
Kustos izložbe: Marijan Sutlović
Sport kao igra – rekviziti Hrvatskog športskog muzeja
Čovjek je biće koje se igra – homo ludens te je već odavno prepoznata društvena važnost igre i sporta. Kod ljudi je oduvijek postojala potreba za igrom i tjelesnom aktivnošću, a sport ih objedinjuje i dodaje element nadmetanja što mu daje poseban naboj i emocije.
Naziv sport potječe od starofrancuske riječi desport što znači zabaviti se, a u internacionalnu uporabu dolazi od engleskog disport što znači igru, razonodu, uživanje, relaksaciju i bijeg od obaveza. Sport je sve to i mnogo više, a u natjecanju s protivnikom i samim sobom konstantna je želja za napredovanjem i usavršavanjem vještina. Sportom se bavimo i gledamo ga jer nas prije svega zabavlja, opušta i čini nas sretnima.
Bez obzira bavimo li se sportom rekreativno ili natjecateljski, osim nas samih kao igrača ili vježbača, potrebni su nam rekviziti. Na izložbi predstavljamo sportske rekvizite koji se čuvaju u Hrvatskom športskom muzeju i budući da su sredstvo za igranje zapravo su igračke. Izlažemo rijetke stare sportske rekvizite kakvima se nekada vježbalo i igralo, od kojih neki potječu s kraja 19. i početka 20. stoljeća. Zanimljivo ih je promatrati u odnosu na to kako su izgledali nekada, a kako danas. Zajedno s razvojem sporta mijenjali su se i sportski rekviziti, a često su tehnološki razvoj i unaprjeđenje sredstava za igru utjecali na mijenjanje tehnike i taktike u sportu. Na primjer, nekad su teniski reketi bili drveni sa žicama od životinjskih crijeva, a s razvojem reketa od suvremenih materijala igra se bitno ubrzava. Na izložbi možete vidjeti razne stare predmete: stare lopte, palice, rekete, klizaljke, skije i mnoge druge sportske rekvizite.
Autor izložbe: Marijan Sutlović
