Sinoć u Gradskoj knjižnici Nova Gradiška održano je predstavljanje knjige „Burnout, priča o nama“ i predavanje autora Krunoslava Nujića. Zanimljiv događaj je otvorila ravnateljica knjižnice Marija Bradašić Mikolčević, a autor je posjetiteljima predočio problematiku s kojom se bori sve više ljudi.
Inspirativno predavanje o burnoutu, njegovim uzrocima, rješenjima, ali i skrivenim prilikama za novi, zreliji i osvješteniji život Nujić je novogradiškoj publici predstavio na dojmljiv način prikazujući suštinu pojave burnouta koja se sve više izlazi na vidjelo, a u nekim zemljama je to i dijagnoza za bolest.
Predavanje je namijenjeno svima koji žele bolje razumjeti svoje granice, unaprijediti ravnotežu između poslovnog i privatnog života te pronaći konkretne alate za očuvanje mentalnog zdravlja.
Knjiga „Burnout, priča o nama“ pisana je na osnovu osobnog iskustva težeg oblika burnouta, ali ujedno i kroz znanstveni i psihološki pogled. Ono što ovu knjigu razlikuje od ostalih jest da se ona bavi osvještavanjem dubokih nesvjesnih uzroka koji se nalaze u pozadini burnouta, a ne površinskim manifestacijama i simptomima burnouta. Daje alate i metode za suočavanje s burnoutom, potiče unutarnju transformaciju i osvještava potrebu za promjenom životnih okolnosti prema izgradnji zrelog i odgovornog života. Knjiga donosi autentičnu i inspirativnu priču o burnoutu, njegovim uzrocima, rješenjima, ali i skrivenim prilikama za novi, zreliji i osvješteniji život. Nosi pozitivnu poruku i daje nadu za mnoge osobe koje se nalaze u kaotičnom i zahtjevnom žrvnju današnjeg svijeta.
Burnout ne nastaje odjednom, nego kroz duži period vremena u kojem smo pod kroničnim stresom i pritiskom. Naše tijelo i mozak nam šalju signale koje ako prepoznamo na vrijeme možemo prevenirati razvitak „sagorijevanja“. U potpuno razvijenom burnoutu, osoba više nije u stanju funkcionirati ni na osobnoj ni na profesionalnoj razini.
Burnout (sindrom sagorijevanja)
Pojam „burnout“ je nastao 1970. godine kada ga je američki psiholog Herbert Freudenberger prvi put upotrijebio kako bi opisao posljedice ozbiljnog stresa u zanimanjima koja su usmjerena pomaganju drugima. Na primjer, doktori, medicinske sestre i tehničari koji sebe žrtvuju kako bi pomogli drugima često osjete simptome burnouta – iscrpljenost, umor, nemogućnost nošenja sa stresom. Danas se zna, da svaka osoba može osjetiti „burnout“ bez obzira na zanimanje ili zaposlenost, od ekstremno ambicioznog karijerista, radišnih zaposlenika do osoba koje rade kod kuće, svi mogu biti izloženi ovom problemu.
„Burnout“ je stanje kroničnog stresa koji dovodi do:
- Fizičke i emocionalne iscrpljenosti
- Cinizma i otuđenosti
- Osjećaja neučinkovitosti i manjka postignuća
Neka pitanja na koje knjiga daje odgovor:
– Kako izgleda burnout iz prve ruke?
– Što je burnout i zašto do njega dolazi?
– Koja je razlika između iscrpljenosti i burnouta?
– Kako nastaje burnout i koji uzroci dovode do njega?
– Koja je poveznica između burnouta i ljubavi?
– Kako izbjeći ili se nositi s burnoutom?
– Koji je širi smisao burnouta i što možemo naučiti iz njega?
– Koja je uloga poslodavca i društva u tretmanu burnouta?
Knjiga pokazuje da je naša unutarnja priča puno važnija od vanjskih okolnosti za nastanak burnouta. Osvještavanjem svojih nesvjesnih uvjerenja možemo izbjeći ili se lakše nositi s izazovima iscrpljenosti i burnouta. Knjiga pokazuje da je burnout ujedno i prilika za promjene loših životnih okolnosti pojedinca, za odgovornije vodstvo u poslovnom svijetu i za osviješteni razvoj pojedinca i društva općenito.
Tekst: https://www.snz.unizg.hr/burnout-sindrom-bolest-danasnjice/ ; Krunoslav Nujić
