Iz Doma kulture Nova Gradiška s osobitim veseljem najavljuju izložbu kolaža i foto-kolaža „Između zore i sutona“ slikara Željka Brguljana. Otvorenje će se održati u srijedu 1. travnja u 17:00 sati u Domu kulture Nova Gradiška.
Izložba ostaje otvorena do 30. travnja.
Izložbu ostvarujemo uz potporu Ministarstva kulture i medija RH i Grada Nova Gradiška.
ŽELJKO BRGULJAN
IZMEĐU ZORE I SUTONA
IZLOŽBA
SRIJEDA, 1. 4. u 17:00 sati
DOM KULTURE NG
Željko Brguljan (Kotor, 1962.); slikar, publicist, istraživač kulturne baštine; održao je dvadesetak samostalnih izložbi. Skupno je izlagao na brojnim žiriranim izložbama, većinom u inozemstvu (SAD, Francuska, Italija, Švicarska, Argentina, Litva, Bugarska) te u Hrvatskoj i Crnoj Gori. Dobitnik je više nagrada na izložbama u SAD-u (Cornell Museum of Art, Delray Beach; Mason Murer Fine Art, Atlanta; Limner Gallery, Hudson; Berman Museum of Art, Collegeville). Radovi mu se nalaze u muzejima i galerijama (Plemet, Mondovi, Hudson, Kent, Zagreb, Ozalj, Bjelovar, Trogir, Perast) te u privatnim zbirkama.
Zastupljen je u nekoliko knjiga o suvremenom kolažu te u tematskim katalozima i specijaliziranim časopisima. O njegovim foto-kolažima pisali su svi značajni hrvatski kritičari i kustosi. U izdanju HDLU-a objavljena mu je 2014. likovna monografija autora Nikole Albanežea. Član je HDLU-a i američkog NCS-a.
U svojim „slikarskim“ foto-kolažima inspiraciju crpi primarno u prirodi bokeljskog zavičaja – što nas ponovno podsjeća na mnoge druge umjetnike koji su u prijelomnim razdobljima geopolitičkih nemira u Europi bježali u tiha utočišta Prirode – nostalgično se reflektirajući na vlastite korijene koji su nam dali mnoge značajne umjetnike, moreplovce i znanstvenike. Pitomo okruženje obiteljskog Prčnja, rodnog Kotora i Boke Kotorske, za Brguljana postaju mitski prostor u koji pomoću tehnike kolaža upisuje i aranžira vlastite reference na poznata djela iz europske povijesti umjetnosti, odnosno, slikarstva između 15. i 19. stoljeća.
Taj specifičan postupak, koji nadilazi jednostavnu citatnost i kolažiranje, metaforički natkriljuje i nadilazi stoljeća, ukazujući nam kako je veliko pitanje u kojoj se mjeri ljudi i priroda kroz stoljeća mijenjaju. Promatrajući umjetnikove foto-kolaže osjećamo kako se u njima zaista spajaju vjekovi, ali i kako je potencijalno moguća teza da istovremeno živimo u nekoliko paralelnih dimenzija. Ta istovremeno sjetna, kontemplativna i nostalgična komponenta radova autentična je Brguljanova kvaliteta koja se spaja s idejom o tzv. izgubljenom zavičaju, vrlo aktualnom referiranju na to da se u skoroj budućnosti radi turističke preizgrađenosti unište ljepote bokeljskog kraja, i da svi sveci, Krist, plemići, ratnici i dame sa starih slika metaforički plaču nad izgubljenom ljepotom zajedno s nama.
Iva Körbler
