Hrvatska seljačka stranka prva je aktualizirala problematiku obiteljskih poljoprivrednih gospodarstva i govorila o potrebi donošenja Zakona o obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima, Zakona o poljoprivrednom zemljištu, donošenju Zakona o nepoštenoj trgovačkoj praksi i definiranju poljoprivrede kao strateške grane hrvatskog gospodarstva – rekao je Davor Vlaović u raspravi o Zakonu o poljoprivrednim gospodarstvima u ponedjeljak i u Hrvatskom saboru govoreći u ime Kluba zastupnika HSS-a
„Nezadovoljni smo jer još uvijek nema niti u najavi natječaja za dodjelu poljoprivrednog zemljišta našim OPG-ovima, puno ugovora je isteklo, a naši poljoprivrednici ne znaju što će se događati dalje, i ovaj Zakon o OPG-ovima o kojem raspravljamo je nužnost. Moramo definirati što je obiteljsko gospodarstvo , tko je osnivač, gdje se osniva OPG i čime se bavi. Svjesni smo da pojedini zakon sam ne može donijeti potrebne promjene, potrebno je mijenjati ukupan odnos prema poljoprivredi jer u Hrvatskoj imamo oko 164.458 poljoprivrednih gospodarstava, od toga 2.554 trgovačka društva, 2.174 obrta, 347 zadruga, 192 ostala gospodarska oblika i 159.191 obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo.“ – istaknuo je Vlaović.
Rekao je kako je predloženi Zakon varijanta Zakona o obrtu sa vrlo sličnim odredbama, te kako se od Zakona je očekivalo puno više odredbi koje bi definirale specifičnosti poljoprivredne proizvodnje i dale prostor poljoprivrednim proizvođačima da se razvijaju kao proizvođači hrane, a ne da se gase, nestaju ili jedva preživljavaju, kakva je situacija danas u obrtništvu. Naglasio je kako se poljoprivredna gospodarstva gase i zatvaraju, da ih ima oko 40 tisuća manje u Upisniku u odnosu na 2011. godinu, te da se od Zakona o poljoprivrednim gospodarstvima očekuju konkretne mjere koje će rezultirati poboljšanjem, a ne novim opterećenjem poljoprivrednicima.
„HSS smatra da nositelj OPG-a može biti samo onaj tko ima prebivalište u Republici Hrvatskoj, tako štitimo svoju državu i svoju poljoprivredu. Onaj tko se bavi poljoprivredom u Hrvatskoj u Hrvatskoj treba živjet, a može biti Nizozemac, Danac ili bilo tko drugi koji će svojim znanjima oplemeniti hrvatsko gospodarstvo i hrvatsku poljoprivredu. Neka plaća poreze u Republici Hrvatskoj.
Podržavamo da član OPG-a ne može imati otvoren obrt, ali ne može imati niti poduzeće što predloženi Zakon omogućava. U prošlim natječajima to je bilo umjetno stvaranja povoljnijih uvjeta za pojedince koji su dobivali EU sredstva i hrvatsko poljoprivredno zemljište. To nije dobra praksa zato član OPG-a ne smije biti istovremeno osnivač poduzeća.
Nismo zadovoljni odredbom o označavanju poljoprivrednog gospodarstva. Sjedište poslovanja ili izdvojeni pogon moraju biti vidno označeni. Označavanje svakog stroja, opreme i svake proizvodne katastarske čestice nama nije prihvatljivo i nije dobro. Tražimo promjenu te odredbe.
Predlažemo povećanje Standardnog outputa (SO). SO nije dobit poljoprivrednog gospodarstva već samo ekonomski rezultat, on se izračunava kao pretpostavljeni prihod, bez rashoda. Prag od 3.000 € SO-a za ulazak u obvezni sustav osiguranja je prenizak. Mnogi će, iz razloga jer neće moći plaćati obvezne doprinose, pakirati kofere za Dansku ili Irsku, a prije svega će to činiti Slavonci. To će biti i amandman HSS-a.
Nije dobra niti odredba da na jednoj adresi smije biti samo jedan OPG. Često u jednom dvorištu žive dvije do tri generacije, obitelji koje rade samostalno jer su mladima dali priliku za osamostaljenje. Nemojmo ograničavati mlade ljude i tjerati ih povratku u obiteljske zajednice, taj oblik gospodarstva je nestao u prvoj polovini 20 stoljeća.“
Vlaović se osvrnuo na status učenika i studenata koji su dio OPG-a i koje se obvezuje na upis u Upisnik OPG-ova, ali nisu definirana njihova prava redovnih učenika ili studenata. Postavio je pitanje mogu li studenti koji su nositelji OPG-a biti redovni studenti sa svim studentskim pravima. Te dodao:
„Ako želimo da se mladi bave poljoprivredom da se obrazuju za poljoprivredna zanimanja , ukoliko studiraju agronomiju, veterinu, šumarstvo ili srodno područje nema potrebe ograničavati ih. Mladi samo s potrebnim znanjima mogu biti konkurentni, primjedba agronomske struke je da Zakon ne podržava i ne stimulira obrazovanje i znanje u poljoprivredi.
Model udruživanja , koje je potrebno nije dobro riješen i treba pronaći stimulativne modele udruživanja u poljoprivredi, to bi moglo osigurati konkurentnost i smanjiti broj blokiranih poljoprivrednika. Ako se pomagalo Agrokoru mora se pronaći model pomoći za 50 tisuća blokiranih OPG-ova i malih poljoprivrednika. Tako ćemo sačuvati život u Slavoniji Baranji i Srijemu. Promišljajmo hrvatski, kupujmo hrvatsko i sačuvajmo hrvatsku poljoprivredu“. – Zaključio je Vlaović.
