Proljeće je na pragu. Veliki broj ljudi u prijelaznom periodu iz zime u proljeće pati od neobjašnjivog umora, tj. pojave u ljudskom organizmu koja nije često popraćena zdravstvenim problemima. No, umor, zamor, odnosno premor mogu biti povezani ne samo sa prijelazom iz jednog godišnjeg doba u drugo i meteoropatijom nego i mnogim drugi čimbenicima i uzrocima.
I ovoga puta u rubrici “Naše zdravlje” koju realiziramo uz stručnu suradnju s mr.sc. Dragoljubom Kocićem, dr.med. donosimo još jedan u nizu priloga koji objašnjava zašto dolazi do određenih zdravstvenih anomalija, koja je preventiva i kurativa i što pati suvremenog čovjeka. Koji su razlozi raznih zdravstvenih promjena i kako možemo sami utjecati na naše zdravlje..
Što obilježava suvremeni način života? To su užurbanost, nervoza, neispavanost, zabrinutost, psihička napetost, manjak vremena za odmor i UMOR zbog kojih nam se čini da je dan prekratak. U takvom stanju našeg uma i tijela ne nalazimo vremena za zdrav i kvalitetan život, pravilnu i zdravu prehranu, šetnju u prirodi, slušanje glazbe, razgovor i igru s djecom kao ni za njegu tijela, a najmanje za odmor i dovoljan san što osjetno šteti našem zdravlju.
Umor, koji traje duže vrijeme i ponavlja se, izbacuje nas iz uhodane svakodnevice i ugrožava ne samo zdravlje nego i životni standard. Kad osjetimo umor pitamo se što ga je uzrokovalo, ali vrlo često ne znamo odgovor na to pitanje. U liječničkoj ordinaciji 25% postavljenih pitanja odnosi se na umor i zašto smo umorni. Liječnici većinom pitanje umora zanemaruju pa pacijenti ostaju razočarani jer nisu dobili odgovor. Pojam umora danas sve više zabrinjava ljudsku zajednicu.
Iako je stanje umora još uvijek neistraženo ono u nekim državama postaje problem većine. Primjerice, preko 40% Japanaca strahuje od smrti zbog iscrpljivanja na poslu. Takav strah nazivaju “Kapoši”, a godišnje od njega umire 30 000 Japanaca! Fatigatio je latinski naziv za umor. Fatigue je engleski naziv za zamaranje.
Kako bismo definirali UMOR? Možemo li ga mjeriti? Kada i na koji način nastaje umor u medicini još nije u potpunosti poznato! Nije poznata ni lokalizacija umora, njegove vrste i koliki se umor može mjeriti. Mogli bismo reći da je UMOR smanjenje snage, sustalost, malaksalost zbog rada i naprezanja, subjektivan iscrpljujući osjećaj koji traje i ne da se lako ukloniti. Umor ovisi o dobi, spolu, profesiji i prirođenim osobinama svakog pojedinca.
ZAMOR bi trebao predstavljati jedan od simptoma umora poput malaksalosti i iscrpljenosti i trebao bi biti prolazno stanje izazvano privremenim manjkom sna, neodgovarajućom prehranom i povećanjem napora i odgovornosti u radu.
PREMOR nastaje zbog jakih i pretjeranih napora. Čest je u profesionalnom sportu. Primjer su Janica Kostelić i Blanka Vlašić koje su imale problema sa štitnjačom.
Umor se može javiti i nakon preboljele gripe, zbog slabokrvnosti-anemije ili zbog zloćudnih bolesti ili raka. Poremećaji endokrinoloških čimbenika kao što su hormoni štitnjače, hipofize, nadbubrežne žlijezde ili gušterače također mogu dovesti do umora. Isto tako osobe sa sniženim krvnim tlakom i manjkom soli, kalija i kalcija mogu osjećati umor što upućuje na to da je to kompleksan problem.
Što je značajno za takozvani obični umor? Takav kratkotrajni umor karakterizira reverzibilnost i od njega se možemo oporaviti odmaranjem! Moramo otkriti vrstu umora koji osjećamo. Umor je subjektivni osjećaj zbog kojeg može doći do gubitka ili smanjenja radne sposobnosti.
Najčešći je takozvani “PROLJETNI UMOR” koji jače osjećaju žene. Proljetna alergijska peludna groznica može izazvati vrlo jak umor i onesposobiti nas.
Rad na računalima može izazvati radni umor kojeg prati glavobolja, žarenje u očima, napetost i bolovi mišića kralješnice.
Starački umor ovisi o količini aktivnosti starije osobe, koliko se kreće ili radi. Ako se starija osoba malo umori, brzo će se odmoriti i suprotno.
Umor kod ljudi ima dvije sastavnice. On može biti fizički umor koji se obično javlja kod zdravih ljudi i prolazan je. Za sprečavanje neželjenog fizičkog umora potrebno je izmjeriti broj srčanih udara u jednoj minuti te jednostavno izračunati prema formuli: od broja 220 oduzme se broj godina osobe. Dobiveni rezultat pokazuje maksimalno opterećenje zdrave osobe da ne dođe do zatajivanja srčano-žilnog sustava. Tako se, na primjer, osoba stara 45 godina može opterećivati do povećanja pulsa u minuti do 175, a puls preko toga broja nije poželjan!
Poseban problem čini PSIHIČKI umor. Svaki pojedinac različito proživljava uspjehe i neuspjehe. Psihički umor počinje nepovjerenjem u samoga sebe ili suradnike i javlja se u svakoga tko osjeti da neće moći udovoljiti preuzetim obvezama, a posebno ako doživi neuspjeh. Naše tijelo radi kao zamršeni stroj neprekidno do starosti bez zaustavljanja svojih organa. Čak i dok spavamo mozak radi, pa je za takav rad potrebna energija i srce kao pokretač. “Pogonsko gorivo” – energiju dobivamo iz hrane koju jedemo i pijemo. U fizičkim se naporima potrošnja energije povećava. Umor se javlja ako je unos svih potrebnih sastojaka smanjen. Zbog toga je važna nadoknada tekućine, vitamina i minerala!
Klimatski čimbenik također ima važnu ulogu. U sparno vrijeme gubljenje topline je otežano i rezultira umorom. Veći boravak u mraku ili pod umjetnim svjetlom i pred ekranima uz zamračenje sigurno dovodi do malaksalosti i umora!
Dugo sjedenje je opasno za zdravlje, naročito za mokraćni mjehur i prostatu, posebice ako se predugo sjedenje kratkotrajno ne prekida ili ne vježba. Vježba smanjuje manji umor, dobra je za zdravlje, a smanjuje se i stopa smrtnosti!
Umor koji traje dulje od 6 mjeseci uz pojavu opće slabosti, zimice, glavobolje, otežanog pamćenja, zaboravnosti, tromosti, bezvoljnosti, nesanice i depresije nazvan je CFS-„Sindrom kroničnog umora“. Ovaj se sindrom javlja kod sve većeg broja ljudi i kod mlađih osoba, ali ga liječnici nažalost često ne prepoznaju. Kod 96% osoba snižen je krvni tlak. Ovakav umor dovodi do krajnje iscrpljenosti i ne popravlja se odmorom, a rijetko odmorom tek kroz više mjeseci, te zahtijeva liječničku pomoć.
Što možemo učiniti da se umor ne pojavi, smanji ili liječi, a što da se osjećamo odmorni, sposobni, sretni i zdravi?
Značajka života na našoj planeti je pokretljivost ljudi i sposobnost razmišljanja. Preventivnu ulogu ima sposobnost iskorištavanja slobodnog vremena za redovito kretanje na svježem zraku i bavljenje svakodnevnom tjelovježbom, prilagođenoj dobi i doziranom naporu prema broju otkucaja srca u jednoj minuti, dizanje iz omiljene fotelje, šetanje po suncu dva puta po 30 minuta jer je sunčana svijetlost najvažniji regulator raspoloženja, kao i izbjegavanje boravka u mraku.
Nemojte propuštati doručak! Ne treba pretjerivati s pićima, posebice gaziranim, treba jesti dosta svježeg voća i povrća na prazan želudac izbjegavajući 4 bijela otrova (mast, sol, šećer, brašno) te jesti bez žurbe i spavati u prozračenoj prostoriji, raditi po principu kratki rad i kratki odmor – kao što srce radi, ODMARATI se prije nego se pojavi zamor ili umor.
Manje će biti umora bez nikotina, alkohola i piva! Hodanjem dva do tri kilometra kroz 30 minuta tri puta tjedno smanjuje se umor, ali i smrtnost za 55%!
Piše: mr.sc.Dragoljub Kocić,dr.med.
Uvod: Dejan Ivanković
