Naslovnica NAŠE ZDRAVLJE Kako utječu klimatske promjene na naše zdravlje i da li ste meteoropat

Kako utječu klimatske promjene na naše zdravlje i da li ste meteoropat

1088
0
Podijeli objavu
Foto: Dejan Ivanković / novagradiska.eu

Početkom ove godine svjedoci smo vrlo velikih oscilacija u temperatura za ovo doba. Proljeće je uranilo kao i visoke temperature neprimjerene za veljču i ožujak. Mnogi su te promjene vrlo teško doživljavali.

Svake godine u ožujku je Svjetski meteorološki dan. Meteorologija je znanost koja proučava promjene i stanje u atmosferi i promjene vremena. Klimatologija je znanost koja proučava utjecaj vremenskih promjena na sve organizme, pa tako i na ljude tijekom sezonskih promjena, utjecaj kozmičkog zračenja, sadržaj plinova i prašina u zraku, kao i utjecaj smjene noći i dana na naše zdravlje. Meteorologija se bavi vremenskim promjenama u zdravih i bolesnih osoba. Osjetljivost na klimatske i vremenske sezonske promjene najviše je od svih bića zastupljena u ljudi.koji se često žale na poteškoće sa zdravljem za koje ne znaju uzrok.

Najčešće se tuže da ih „boli proljeće“, a neke jesen ili pred kišu.

Još su stari Rimljani i Grci opazili djelovanje klime na ljudsko zdravlje, što je i otac medicine Hipokrat dobro znao mnogo ranije.U nas je malo poznato da je u XVII. stoljeću istarski liječnik Santorio konstruirao termometar, anemometar i higrometar za mjerenje temperature, vjetrove i vlagu u zraku.

Ti su se njegovi instrumenti počeli koristiti poslije 200 godina tek u XIX. stoljeću. Manje ili više svi osjećamo vremenske promjene, na koje neki od nas reagiraju a neki ne, dok pojedincima one jako smetaju. Često čujemo kad netko kaže: “Bole me križa, bit će promjene!“ Zaista,3% pučanstva, svaka četvrta mlada osoba, a svaka druga ili treća starija osoba osjeća svake vremenske promjene.

Moram istaknuti da meteoropatija nije bolest, ali izaziva tegobe i utječe na ljudsko raspoloženje,na ugode i na zdravlje i to u bilo koje doba godine. Tegobe mogu biti ko što je toplotni udar,gubitak tjelesne tekućine (dehidratacija), težina u nogama, “reumatski“ bolovi, promjene na koži, ili dišnom traktu.

Tako se dolaskom proljeća u zraku mijenjaju elektroliti, zrak za južnog vjetra prepun je pozitivnim ionima (ubojicama), pa se promjene jače osjećaju kao neugodne.

U takvim neprijatnim danima kirurzi izbjegavaju operirati. S kišom tegobe obično nestaju jer je klima biološki aktivna samo kada s mijenja! Promjene počinju 2 do 3 dana prije ili nakon promjene vremena. Promjene se javljaju na „frontama“ iz tople ciklone u hladnu, što vidimo svaku večer u prognozi na televiziji. Najviše promjene utječu na tijelo u prolazu preko područja gdje se nalazimo. One osobe koje jako osjećaju meteorološke promjene u to vrijeme ne bi trebali izlaziti iz kuće.,dakle jedan dan prije i jedan dan nakon nagle promjene. Svojom meteorologijskim promjenama ne bi trebalo davati previše pozornosti da ne pređe u psihičke promijene.

Kako izbjeći promjene vremena, odnosno nevremena?

Potrebna je AKLIMATIZACIJA, a to je prilagodljivost na klimu i klimatske promjene tamo gdje se živi. Na visinama za prilagodbu potrebno je 3 dana.

Na moru potrebno je 3 tjedna, a inače može se pojaviti nesanica, glavobolja, gubitak apetita i dr. Trajnu prilagođenost klimi nazivamo INKIMATIZACIJA.
U mikroklimatskim uvjetima može pomoći umjetna klimatizacija! Može i jonizatorima.
Kako bi izbjegli djelovanje vremena na psihički labilne osobe ,potrebno je naučiti se prilagođavati se prema praćenju klimatskih promjena tijekom godine i istovremeno vremenske prognoze.

Jeste li „meteooropat“ ili niste provjerite u slijedećem testu:

Odgovor utječu li vremenske promjene na Vaše zdravlje zaokružite Da ili NE.

Rezultat: 2 odgovora DA na vas ne utječu i niste meteoropat. 4 odgovora DA reagirate na promjene vremena, potrebno je duže praćenje. 6 odgovora DA potrebna Vam je pozornost na vremenske promjene, Vi ste meteoropat!

Posavjetujte se sa svojim liječnikom.započnite prilagodbu.

Piše: mr.sc.Dragoljub Kocić,dr.med. internist-emeritus