U sklopu ovogodišnjeg Mjeseca hrvatske knjige, posvećenog prirodnim znanostima, Gradska knjižnica Nova Gradiška sinoć je u dvorani novogradiškog Doma kulture ugostila Krešimira Mišaka, novinara, publicista i dugogodišnjeg urednika i voditelja popularne HRT-ove emisije „Na rubu znanosti“. Povod susretu bila je njegova nova knjiga „NLO! Od špiljskih crteža do susreta u orbiti“, posvećena jednom od najintrigantnijih, ali i najkontroverznijih fenomena suvremenog doba.Iako se fenomen neidentificiranih letećih objekata najčešće povezuje s događajima iz novije povijesti, Mišak u svojoj knjizi čitatelje vodi na putovanje dugo nekoliko tisućljeća, od drevnih zapisa i prikaza neobičnih pojava na nebu do suvremenih svjedočanstava, vojnih izvještaja i opažanja u Zemljinoj orbiti. Pritom povezuje povijesne izvore, različita tumačenja i brojne slučajeve koji su tijekom desetljeća oblikovali javnu percepciju ovog fenomena.
Riječ je o opsežnom djelu koje je, prema autorovim riječima iz ranijih razgovora, nastajalo gotovo dva desetljeća, a svoje začetke ima u njegovu dugogodišnjem radu na emisiji „Na rubu znanosti“. Mišak ga opisuje kao svojevrstan udžbenik o NLO-ima.
Za razliku od pristupa koji fenomen NLO-a prvenstveno povezuju s teorijama o posjetima izvanzemaljaca u dalekoj prošlosti, Mišak se u knjizi usredotočuje na povijest opažanja neidentificiranih pojava. Njegov pregled obuhvaća razdoblja od kamenog doba, preko starog i srednjeg vijeka, do događaja nakon Drugog svjetskog rata, kada NLO-i postaju predmetom sve većeg zanimanja javnosti, medija i pojedinih državnih institucija.
Tijekom sinoćnjeg razgovora dotaknuli smo se upravo tih povijesnih prekretnica, osobito 1947. godine, koja zauzima važno mjesto u suvremenoj povijesti fenomena NLO-a. Razgovarali smo i o poznatim slučajevima opažanja diljem svijeta, svjedočanstvima zabilježenima na hrvatskom prostoru te promjenama u pristupu američkih državnih institucija ovoj temi.
Posebnu pozornost posvetili smo i pitanju vjerodostojnosti informacija. U vremenu kada umjetna inteligencija omogućuje stvaranje iznimno uvjerljivih fotografija i videosnimki, razlikovanje autentičnih svjedočanstava od manipulacija i dezinformacija postaje sve zahtjevnije. Upravo zato fenomen koji je desetljećima bio predmet brojnih nagađanja otvara i mnogo šire pitanje: kako pristupati informacijama za koje nemamo dovoljno pouzdanih dokaza?
Zanimljiv je i svojevrstan paradoks na koji Mišak upozorava u svojim javnim istupima. Premda bi potvrda postojanja izvanzemaljske inteligencije predstavljala jedno od najznačajnijih otkrića u ljudskoj povijesti, vijesti o neidentificiranim pojavama danas često prolaze bez osobitog zanimanja javnosti.
- „Meni je to oduvijek bio nevjerojatan fenomen i najbolja tema ‘Na rubu znanosti’ zato što su oni u isto vrijeme potpuno stvarni, a u percepciji ljudi potpuno nestvarni“, kazao je Mišak u jednom od ranijih intervjua, osvrćući se na neobičan odnos javnosti prema ovoj temi.
Osim o aktualnoj knjizi, Mišak je u ranijim javnim nastupima govorio i o svojim budućim književnim planovima, među kojima je djelo „Fantastičan dan u vrtu iluzija“, tematski povezano s njegovim prethodnim knjigama „Doba virusa i priče o ljudima“ i „Smrt transhumanizmu, sloboda narodu“.
Sinoćnje gostovanje bilo je još jedna prilika da u sklopu Mjeseca hrvatske knjige otvorimo prostor za razgovor o temama koje potiču znatiželju, različita promišljanja i razmjenu mišljenja. Jer, neovisno o tome koliko se naši pogledi na pojedina pitanja razlikovali, upravo su znatiželja, kritičko razmišljanje i spremnost na propitivanje važni pokretači novih spoznaja.
Zahvaljujemo Krešimiru Mišaku na zanimljivom gostovanju, a svim posjetiteljima na dolasku i sudjelovanju.
Gradska knjižnica NG
