Naslovnica HRVATSKA I SVIJET HRVATSKA - obavijesti 2. SIJEČNJA PROGLAŠEN DANOM ŽALOSTI – VLADA OTVARA RAČUN DRŽAVNE RIZNICE ZA...

2. SIJEČNJA PROGLAŠEN DANOM ŽALOSTI – VLADA OTVARA RAČUN DRŽAVNE RIZNICE ZA POMOĆ UNESREĆENIMA /VIDEO 33. SJEDNICE VLADE RH/

57
0
Podijeli objavu
Foto: Vlada RH

Vlada je na sjednici u srijedu proglasila 2. siječnja Danom žalosti u Republici Hrvatskoj te otvorila račun državne riznice za pomoć unesrećenima, a premijer Andrej Plenković zamolio je građane da budu oprezni s obzirom na pojavu lažnih računa za uplatu pomoći.

Na početku današnje, 33. sjednice Vlade, predsjednik Vlade Andrej Plenković i ministri odali su počast poginulima u razornom potresu koji je pogodio Sisačko-moslavačku županiju minutom šutnje.

“Izražavamo suosjećanje s obiteljima poginulih i onih koji su ranjeni”, rekao je premijer.

Poginula je jedna djevojčica u Petrinji, petero sugrađana u Majskim Poljanama pored Gline te jedna osoba u Lekeniku.

Ukupno je 26 osoba ozlijeđeno, ruševine se pretražuju i pripadnici policije i civilne zaštite i vatrogasci i različiti ljudi koji su dragovoljno došli pomoći, rekao je premijer Plenković, zahvalivši im na tome.

Najavio je da će Vlada na današnjoj sjednici donijeti niz odluka vezanih uz interventnu pomoć građanima područja pogođenih razornim potresom, a subota, 2. siječnja, bit će proglašena Danom žalosti.

Račun državne riznice za pomoć unesrećenima 

Otvorit će se i račun državne riznice.

“Za pomoć unesrećenima, izraz solidarnosti velik je interes i iz domovine i Hrvata izvan Hrvatske koji su se angažirali”, rekao je premijer.

Dodao je da je velika potpora jučer bila prijatelja i partnera diljem Europe i svijeta koji također žele pomoći nakon ovoga potresa te im je uputio zahvale.

“Ovo je prigoda da Hrvatska još jednom pokaže svoje veliko srce, brigu za druge i empatiju. Mislim da se to osjetilo već tijekom jučerašnjeg i prekjučerašnjeg dana”, istaknuo je.

Posebno, dodao je, cijene veliku mobilizaciju u nizu hrvatskih gradova i županija, ljudi koji daju pomoć, žele dostaviti pomoć bilo Petrinji, Sisku ili Glini. 

Uz puno uvažavanje i zahvalu svima preporučio je da ta pomoć ide organizirano, strukturirano, putem civilne zaštite. Damir Trut koji to vodi je cijelo vrijeme u Sisačko-moslavačkoj županiji, rekao je.

“Putem Hrvatskog crvenoga križa ćemo svi skupa organizirati da pomoć bude ravnomjerno distribuirana i da dođe i do najmanjeg sela, zaseoka i mjesta, krajeva gdje su sugrađani pogođeni potresom”, poručio je premijer.

S obzirom da se pojavljuju lažni računi za uplate pomoći, zamolio je građane da budu oprezni kako bi se izbjegle situacije koje bi mogle biti drugačije od onoga kako su zamišljene.

Apel na pridržavanje epidemioloških mjera

S obzirom da su ukinute propusnice, pozvao je na oprez i pridržavanje epidemioloških mjera. 

“Još uvijek se borimo protiv koronavirusa i ne bi bilo dobro da nam fokus popusti”, poručio je.

Naglasio je da je održan niz aktivnosti vezanih za obnovu Zagreba. Održana je međuresorna skupina i tijekom siječnja se očekuju pozivi za obnovu, da se iskoriste sredstva od 683 milijuna eura, odnosno pet milijardi kuna iz europskog Fonda solidarnosti, dodao je.

Istaknuo je da je iz razgovora s predsjednicom Europske komisije jasno da su spremni pomoći i za najnoviju štetu, a Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije te ministrica Nataša Tramišak koordinirat će sve aktivnosti kako bi se popisala šteta i dao novi zahtjev Fondu solidarnosti.

Hrvatsku će danas posjetiti Janez Lenarčič, povjerenik Europske komisije nadležan za ovakve izvanredne situacije, primit će ga nakon Vlade, a potpredsjednik Vlade Davor Božinović i ministrica Tramišak zajedno s njim i potpredsjednicom EK Dubravkom Šuicom posjetit će Sisačko-moslavačku županiju.

U potresom pogođeno područje danas će se uputiti i niz ministara, članova Vlade – Boris Milošević, Tomislav Ćorić, Ivan Malenica, Radovan Fuchs.

Danas preraspodjela sredstava proračuna za zdravstvo 

“Bit ćemo angažirani operativno svakog trenutka da pomognemo i županu i gradonačelnicima, načelnicima”, poručio je premijer Plenković.

S obzirom da su jučer obišli pogođene krajeve, stekli su, kazao je, osoban uvid u razmjere šteta. One su zaista velike, rekao je, te izrazio nadu da će se nakon nekoliko jutrošnjih potresa situacija u seizmološkom pogledu smiriti.

Na kraju uvodnoga obraćanja predsjednik Vlade najavio je da će na popodnevnoj telefonskoj sjednici Vlada donijeti odluku o preraspodjeli sredstava vezanih za zdravstvo, s obzirom da je danas i sutra zadnji dan za trošenje sredstava iz ovogodišnjeg proračuna.

Od neutrošenih sredstava u ovom trenutku imamo skoro 600 milijuna kuna, rekao je premijer.

120 milijuna kuna iz proračunske zalihe za 2020. godinu

Vlada je donijela nekoliko odluka o dodjeli novčanih sredstava potrebnih za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica šteta od potresa.

Odobreno je ukupno 120 milijuna kuna iz proračunske zalihe za 2020. godinu i Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za 2020. godinu, za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica šteta od potresa na području Sisačko-moslavačke, Zagrebačke i Karlovačke županije. Zagrebačkoj županiji odobreno je 10 milijuna kuna.

Županije, gradovi i općine će u koordinaciji s Ministarstvom financija osigurati usmjeravanje i namjensko korištenje tih sredstava, rekao je potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić na vladinoj sjednici.

Naglasio je da je to samo prvi korak u pružanju financijske pomoći na nastradalim područjima, te najavio da će vlada učiniti sve kako bi dobila novac i iz europskih fondova, poglavito Fonda solidarnosti.

Isto tako, dodao je, već jučer nakon potresa javile su se brojne međunarodne financijske institucije kao što su Svjetska banke, Razvojna banka Vijeća Europe, Europska investicijska banka i Europska banka za obnovu i razvitak.

“Uz izraze sućuti i empatije s Hrvatskom, iskazale su spremnost za pomoć”, rekao je Marić.

Vlada je prihvatila i zaključak o zaduženju Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za sanaciju štete od potresa koji su se dogodili 28. i 29. prosinca, kojim se Karlovačkoj i Zagrebačkoj županiji iz sredstava Fonda doznačuje po pet milijuna kuna.

Donijela je i odluku o naknadi volonterima koji rade na stručnoj procjeni uporabljivosti građevina na potresom pogođenim područjima. 

Ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine rekao je da će biti uspostavljena mrežne kontaktna točka na koju se volonteri mogu prijavljivati, te će popis volontera biti dostavljen lokalnoj, regionalnoj i područnoj samoupravi, radi evidentiranja njihova angažmana.

Dodao je da će civilna zaštita izdati nalog za mobilizaciju kojom će obuhvatiti volontere.

Poseban račun državne riznice za donaciju financijskih sredstava

Vlada je otvorila račun za donacije financijskih sredstava u akciji “Pomoć za obnovu nakon potresa”.

Ministar Marić objasnio je da se račun otvara po istom principu kao i za prikupljanje donacija nakon zagrebačkog potresa u ožujku te za borbu protiv covida i da je riječ o računu Državne riznice.

Napomenuo je kako ga od jutros novinari pitaju za navodnu pojavu lažnih računa, te uputio na službeni račun državne riznice i istaknuo da je “važno da se prate i instrukcije nadležnih institucija vezane za bilo koje druge mogućnosti i vidove pomoći”.

“Uz račun Crvenog križa, Državna riznica je službeni račun”, rekao je Marić i unaprijed zahvalio na uplatama, a medijima na pomoći.

Premijer Andrej Plenković je rekao da bi pojava lažnih računa u trenutnoj situaciji bila “zaista katastrofa”.

Vlada je odobrila i 3,7 milijuna kuna na teret proračunske zalihe, za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodne nepogode uzrokovane poplavom pravnim i fizičkim osobama na području Grada Vrgorca krajem studenoga

Evakuirano 335 bolesnika i korisnika ustanova socijalne skrbi

Nakon razornog potresa na području Sisačko-moslavačke županije evakuirano je 335 bolesnika i korisnika ustanova socijalne skrbi uz poštivanje epidemioloških mjera, izvijestio je ministar zdravstva Vili Beroš u srijedu na sjednici Vlade.

Beroš je izrazio sućut obiteljima poginulih u potresu te zahvalio svim zdravstvenim djelatnicima i drugim službama na svemu što čine za građane Petrinje, Siska, Gline i ostalih stradalih gradova i općina.

Teško stradale bolnice u Sisku i Petrinji imaju svu podršku Ministarstva zdravstva a gotovo svi hospitalizirani premješteni su u zagrebačke bolnice, naglasio je ministar.

Istaknuo je kako je u tijeku izrada plana pružanja zdravstvene zaštite stanovnicima Sisačko-moslavačke županije s obzirom na stanje u tamošnjim bolnicama.

Kad je riječ o situaciji oko koronavirsa, Beroš je rekao kako u proteklih tjedan dana ponovno bilježimo značajan pad broja novozaraženih i aktivnih slučajeva, koji se u odnosu na tjedan ranije prepolovio.

Cijepljenje prema planu

Bilježimo i blagi pad broja hospitaliziranih, a svijetli trenutak predstavlja dolazak cjepiva protiv covida-19 kao moćnog oružja protiv pandemije, rekao je.

“Svaki tjedan pristiže 17.550 doza Pfizerovog cjepiva što omogućuju cijepljenje približno 2507 osoba dnevno”, dodao je Beroš.

Dosad su zaprimljene prve dvije dostave Pfizerovog cjepiva od 17.550 doza. Prva pošiljka imala je 9.750 doza te je u prva tri dana cijepljenja cijepljeno 7.864 osobe, od toga 5780 korisnika za starije i nemoćne te 1.633 zdravstvena radnika.

U utorak je zaprimljena druga pošiljka od 7800 doza koje su otpremljene u pet županija – Primorsko-goransku,  Zadarsku, Osječko-baranjsku, Splitsko-dalmatinsku te Dubrovačko-neretvansku županiju.

Beroš je izvijestio i da je završio treći tjedan kolektivnog testiranja brzim anigenskim testovima u domovima za starije koji imaju ukupno 7973 djelatnika i 22.422 korisnika. 

Testirano je 5.492 (69 posto) djelatnika, a njih 247 ili 4 posto je bilo pozitivno, dok je među 4.304 testirana korisnika (19 posto) njih 498 ili 12 posto bilo pozitivno na koronavirus.

“Na kraju ove godine po zdravstveni sustav izazovne godine zahvaljujem svim zdravstvenim djelatnicima na kolegijalnosti, profesionalnosti, sabranosti ali prije svega humanosti što je osnova liječničkog poziva. Ujedno zahvaljujem svima koji su na bilo koji način pomagali zdravstvenog osoblju u teškim trenucima borbe protiv  epidemije, osobito za vrijeme zagrebačkog i ovog s područja Sisačko-moslavačke županije”, rekao je ministar Beroš. 

Pozvao je građane da se i nadalje pridržavaju epidemioloških mjera te podsjetio kako je građanima radi psihološke pomoći 24 sata telefonom dostupan Centar za krizna stanja Klinike za psihijatriju KBC-a Zagreb.

Hrvatska psihološka komora uspostavila je i pružanje pomoći svima na potresom pogođenom sisačkom području, dodao je.

Ukinute propusnice, i dalje nužan oprez i pridržavanje epidemioloških mjera 

Potpredsjednik Vlade Davor Božinović poručio je da je ukidanje propusnica vezano isključivo uz pružanje pomoći Sisačko-moslavačkoj županiji, istaknuo je da je virus i dalje prisutan te pozvao građane na oprez i pridržavanje epidemioloških mjera.   

Stožer Civilne zaštite jučer je zbog okolnosti nastalih uslijed potresa u Sisačko-moslavačkoj županiji donio odluku o stavljanju izvan snage odluke o zabrani napuštanja županija prema mjestu prebivališta ili boravišta, izvijestio je Božinović na sjednici Vlade.

Time je ukinuto izdavanje propusnica, no Božinović je istaknuo da je “virus još uvijek tu” te pozvao sve građane na oprez i pridržavanje svih epidemioloških mjera.

Ovu odluku treba shvatiti samo u kontekstu olakšavanja rada žurnih službi i pomoći stanovništvu, a ne dovoditi u vezu s razvojem epidemije, poručio je.

Izvijestio je i da je 28.prosinca zbog razornog potresa koji je pogodio područje Sisačko-moslavačke županije aktiviran sustav Civilne zaštite te su na teren poslane sve raspoložive snage. Upućeno je 48 inženjera statičara koji su s pripadnicima državne intervencijske postrojbe obilazili područje Siska, Petrinje i Gline i procjenjivali oštećenost objekata.

Nakon jučerašnjeg još razornijeg potresa na teren su izašle dodatne snage sustava sa svom potrebnom opremom i državna intervencijska postrojba, vatrogasci, HGSS, Crveni križ, policija i vojska, sve skupa nešto više od 1000 pripadnika koji su kontinuirano radili cijelu noć u pružanju pomoći stanovništvu i saniranju građevina.

Na teren je poslano i 65 timova hitne pomoći koje su prevozile bolesnike u Zagreb. 

Osobe kojima su domovi oštećeni smještene su u osnovne škole prema mjestu boravka, u vojarnu u Petrinji, lječilište Topusko te u šatore koje podiže vojska.

Stiže međunarodna pomoć

Crveni križ organizirao je prehranu i opskrbu unesrećenih osoba, a pomoć se prikuplja u cijeloj Hrvatskoj. Prema dostupnim informacijama, do sada je u dva konvoja dopremljeno  350 kreveta, 560 madraca, 350 podnica, 7120 deka, zatim paketi suhih obroka i pitke vode.

Aktiviran je mehanizam Unije za Civilnu zaštitu za traženje međunarodne pomoći u obliku šatora, električnih grijača i sklopivih kreveta, vreća za spavanje, rasvjete…

Već je stigla pomoć iz Slovenije u četiri kontejnera, a tijekom dana stiže i pomoć iz Italije, a vjerojatno i iz Češke, Rumunjske i Grčke.

Bilateralna pomoć ponuđena je iz cijelog niza susjednih zemalja EU.

Božinović je još jednom zamolio građane da ne idu u područja pogođena potresom, a one koji žele pomoći uputio je da doniraju financijska sredstva, prehrambene proizvode, higijenske potrepštine ili odjeću u koordinaciji s Hrvatskim Crvenim križem.

Detaljnije upute o načinu doniranja nalaze se na web stranici HCK-a, ponude za donacije opreme, građevinskog materijala ili pružanja usluga mogu se uputiti na mail adresu “potres.petrinja@mup.hr“.

Vezano uz praćenje koronakrize izvijestio je da su inspektori Ravnateljstva Civilne zaštite i policija izvršili u proteklom razdoblju 15.814 nadzora, izdano je 75 usmenih upozorenja, a na mjestu događaja otklonjeno je 228 nepravilnosti. Pritom je utvrđeno 39 prekršaja i tri kaznena djela zbog kršenja propisanih mjera.

Utvrđeno je i 169 mjera kršenja mjera samoizolacije građana, i za to će biti podneseni prekršajni nalozi, a evidentiramo je i jedno kazneno djelo zbog širenja i prenošenja  zarazne bolesti.

Za pogođena područja izdano je ukupno više od milijun artikala zaštitne opreme, oko 70 tona. Trenutno se ta oprema zanavlja u logističkom centru te je ima oko 11,1 milijun, odnosno više od 700 tona, rekao je Božinović. 

Produžen rok za podnošenje zahtjeva koncesionara u zdravstvenoj zaštiti

Uredbom o izmjenama Zakona o zdravstvenoj zaštiti, koju je Vlada donijela na sjednici u srijedu, za šest mjeseci produžen je rok za podnošenje zahtjeva koncesionara za preoblikovanje privatnih praksi temeljem zakupa i koncesije u privatnu praksu ordinacija.

Također, na dvije godine produžuje se rok važenja rješenja o odobrenju rada na temelju zakupa za ljekarne, specijalističke ordinacije i dentalne laboratorije. Produžuje se i rok važenja rješenja o odobrenju rada na temelju koncesija za djelatnost  obiteljske medicine, pedijatrije, ginekologije, medicine rada i sporta, zdravstvene njege u kući i medicinsko-biokemijskih laboratorija na primarnoj razini zdravstvene zaštite.

“Navedena produženja rokova su nužna radi osiguranja dostupnosti i kontinuiranosti pružanje zdravstvene zaštite stanovništva na primarnoj razini zdravstvene zaštite. U suprotnom bi radi prestanka važenja odobrenja za rad po sili zakona s 31. prosinca ove godine, navedenih koncesionara i zakupca, moglo doći do poteškoća u sustavu primarne zaštite budući da postupak preoblikovanja nije završen za oko dvije tisuće od ukupno 6500 subjekata”, objasnio je ministar zdravstva Vili Beroš.

Zdravstveni djelatnici na koje se odnosi ova uredba mogu nastaviti obavljati zdravstvenu djelatnost u privatnoj praksi u ordinaciji ako do 30. lipnja 2021. godine podnesu zahtjev Ministarstvu za izdavanje rješenja o nastavku obavljanja privatne prakse.

Hrvatskoj mogućnost bilateralnih dogovora s Ujedinjenim Kraljevstvom

Ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić-Radman izvijestio je Vladu o dovršetku pregovora o sporazumima koji uređuju buduće odnose i suradnju između Europske unije i Ujedinjene Kraljevine Velike Britanije i Sjeverne Irske

Izrazio je zadovoljstvo postignutim dogovorom Europske unije i Ujedinjenog Kraljevstva koji Hrvatskoj ostavlja mogućnost bilateralnih dogovora s tom državom. 

„Možemo biti zadovoljni postignutim rezultatom u danim okolnostima, a tri sporazuma daju temelj za daljnju kvalitetnu suradnju s Ujedinjenim Kraljevstvom“, rekao je Grlić Radman na sjednici vlade referirajući se na sporazume o trgovini i suradnji, o klasificiranim podacima te o suradnji na području nuklearne energije. 

Ministar je istaknuo kako se dogovorom rješava niz pitanja na obje strane, poput osiguravanja isplate svih dospjelih obveza UK-a prema EU-u i zadržavanju meke granice između Sjeverne Irske i Republike Irske, uz očuvanje integriteta europskog jedinstvenog tržišta. 

„Hrvatska zadržava mogućnost sklapanja eventualnih bilateralnih sporazuma s UK-om, u područjima od interesa i uvažavajući europsku pravnu stečevinu i postojeće dogovore EU-a s Londonom“, dodao je ministar. 

Produžen rok prijave za program “Pojedinačna jamstva za ruralni razvoj”

Vlada je na sjednici u srijedu produžila rok prijave na program “Pojedinačna jamstva za ruralni razvoj”, do kraja 2023. godine.

Kako se navodi u obrazloženju vladine odluke, s obzirom da program važi do 31. prosinca 2020., današnjom izmjenom omogućit će se dulji rok prijave poduzetnika i to do iskorištenja sredstava, a najkasnije do 31. prosinca 2023. godine.

Ministar gospodarstva i održivog razvoja Tomislav Čorić rekao je da će se subjektima malog gospodarstva u poljoprivrednom, prerađivačkom i šumarskom sektoru putem financijskih institucija omogućiti dulji rok prijave za jamstva za pokriće dijela glavnice kredita ili lizinga, u skladu s uvjetima Programa ruralnog razdoblja za razdoblje 2014. – 2020.

Financijski instrument “Pojedinačna jamstva za ruralni razvoj” namijenjen je subjektima malog gospodarstva, te je sufinanciran iz sredstava Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj.

U okviru toga financijskog instrumenta HAMAG-BICRO subjektima malog gospodarstva u poljoprivrednom, prerađivačkom i šumarskom sektoru putem financijskih institucija omogućuje jamstvo za pokriće dijela glavnice kredita ili lizinga, u skladu s uvjetima Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014.-2020. i Sporazuma o financiranju potpisanog u travnju 2018. godine između Ministarstva poljoprivrede, Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju i HAMAG -BICRO-a, za definirane mjere, podmjere i tipove operacija.

Među vrstama ulaganja za koje se ne može izdati jamstvo su financiranje PDV-a koji se može povratiti, refinanciranje postojećih obveza, trošak kupovine zemljišta veći od deset posto ukupne investicije, otplata kamata na dugovanja, troškovi neprihvatljivi temeljem pravila o državnim potporama itd.

2021. godina proglašena Godinom čitanja u Republici Hrvatskoj

Pad interesa za knjigu i čitanje, novi načini čitanja u digitalnom okruženju i nedostatna kompetencija pismenosti od svakog društva zahtijevaju da se sustavno i strateški bavi pitanjima kulture pismenosti. Pokazalo se prijeko potrebnim izraditi strateški dokument razvoja kulture čitanja i pismenosti koji će povezati i uskladiti djelovanje svih čimbenika u lancu – od autora, preko nakladnika do knjige i čitatelja.

“Jednako kao što čitanje doprinosi razvoju društva, tako i društvo treba omogućiti usvajanje i razvijanje čitateljskih navika i oblikovanje kompetentnih čitatelja. U tom smislu Nacionalna strategija poticanja čitanja Vlade RH-a promiče čitanje kao osobitu društvenu vrijednost.

Čitajmo da ne ostanemo bez riječi“, rečeno je u obrazloženju Vladine odluke.

Osim toga, Vlada je donijela Uredbu o visini trošarine na energente i električnu energiju te Uredbu o načinu izračuna i visinama sastavnica za izračun posebnog poreza na motorna vozila

Prihvaćena je Uredba o kriterijima za utvrđivanje korisnika i načinu raspodjele dijela prihoda od igara na sreću za 2021. godinu.

Županijskom poglavarstvu Šibensko-kninske županije dana je suglasnost za Izmjene i dopune odluke o koncesiji na pomorskom dobru u svrhu završetka gradnje i gospodarskog korištenja luke posebne namjene-luke nautičkog turizma na dijelu k.o. Donje Polje-Zablaće.

Vlada je donijela odluke o davanju suglasnosti za zaduženje gradovima Hvaru, Đurđevcu, Novskoj, Varaždinu, Vrgorcu i Splitu te općinama Funtana i Lekenik

I na kraju, prihvaćeno je izvješće o radu Ureda za ravnopravnost spolova u 2019. godini te o provedbi Akcijskog plana za provedbu Nacionalne strategije za uključivanje Roma, za razdoblje od 2013. do 2020. godine, za 2019. godinu.

Izvor: Vlada RH