Uz doprinos, koje je 26. siječnja, dalo oko 200 institucija na više od 100 lokacija i ovogodišnjoj se kulturno-turističkoj manifestaciji “Noć muzeja” pridružio i Gradski muzej Nova Gradiška kao i Oldtimer klub “Classic’99”, koji je pripremio izložbu predmeta prikupljenih za Muzej prometa i tehnike.
U Gradskom muzeju otvorena je izložba Zaštitna arheološka istraživanja Ruščica, Glogove-Praulje. Autorice izložbe su: dr. Marija Mihaljević, Danimirka Podunavac i Marina Matković Vrban, mlade arheologinje. Uslijedila je izložba/happening: “Volim nogomet” autora Miroslava Pišonića, a tijekom večeri posjetitelji i odrasli, ali i djeca uživali su i u radionici naslovljenoj “Prapovijesne igračke”.
Zaštitna arheološka istraživanja Ruščica, Glogove-Praulje
Na otvorenju ove izložbe brojnim okupljenim posjetiteljima i ljubiteljima umjetnosti i kulture dobrodošlicu je poželjela dr. Marija Mihaljević, ravnateljica Muzeja i voditeljica arheološkog odjela i među ostalim istaknula:
“Jako je lijepo kada je danas hrvatska javnost okrenuta muzejima, pogotovo baštinskim muzejima, koji čuvaju veliki kulturni potencijal i zato bi bilo dobro da ponekad “Noć muzeja”, ili pozornost na muzeje, traje i duže. Tema je ove godine “Muzeji i sport”. S razlogom, jer u sportu se uvijek ide iznad svojih granica, a ja mislim da bi tako trebalo i u muzejima, jače i uvijek više za kulturnu baštinu, jer onaj koji cijeni svoju baštinu, taj ima i svoju budućnost. Ovo zaštitno istraživanje obavio je Gradski muzej Nova Gradiška, a uz mene i moje kolegice, magistra arheologije Marina Matković Vrban i dipl. arheologinja Danimirka Podunavac. Sav stručni rad na terenu provele smo zajedno, zajedno smo i autorice ove izložbe tako da će o njoj više reći i ove mlade intelektualke, koje, doduše, još uvijek nemaju stalno zaposlenje. Arheologija je timski rad i interdisciplinarni i ne može se sam zapravo ništa”, istaknula je dr. Mihaljević u uvodu.
- Tijekom srpnja i kolovoza 2015. godine provedena su zaštitna arheološka istraživanja na lokalitetu Ruščica, Glogove-Praulje, koji se nalazi istočno od SB. Tom prilikom pronađeno je jednoslojno badensko naselje, odnosno dio zemuničkog naselja s više od 840 arheoloških objekata. Većinom su to bile jame, ali i ostali radionički sklopovi i sl. Prikupljena je brojna količina pokretnog arheološkog materijala – naglasila je, govoreći o izložbi, magistra arheologije Marina Matković Vrban
O badenskoj kulturi i nalazima na lokalitetu govorila je i dipl. arheologinja Danimirka Podunavac:
” Badenska kultura kao predstavnica kasnog eneolitičkog perioda odnosno razdoblja bakrenoga doba, javlja se na širem prostoru Europe. Tako nalazišta badenske kulture nalazimo na prostoru srednje i jugoistočne Europe, a konkretno u Hrvatskoj ova kultura dolazi sredinom 4. tisućljeća prije Krista. Nosioci ove kulture naselja obično podižu na prirodno zaštićenim položajima kao što su riječne terase, pa tako u Hrvatskoj nalazišta badenske kulture nalazimo uz veće rijeke, kao što su Sava, Dunav i Drava. Ova kultura je izrazito stočarska, ali uz poljoprivredu i stočarstvo, kao jedna važna gospodarska grana, javlja se i razvijena metalurška djelatnost, dakle metalurgija bakra. Tako smo tijekom ovih istraživanja unutar jednog dijela istraženog naselja otkrili dio radioničkoga sklopa unutar kojega su zastupljeni jednodjelni keramički kalupi za ljevanje plosnatih bakrenih sjekirica. Ono što je novina što badenska kultura donosi na širi prostor Europe, pa tako i na naš, jesu kola, pojava zaprežnih kola na četiri kotača. Njihov je izgled nama trajno ostao prezentiran u keramičkim modelima kola. Također su zanimljivi i nalazi koje smo prezentirali na izložbi, a vezani su za konzumaciju alkoholnih pića, koja se vezuje upravo za nosioce badenske kulture. Radi se o setovima raznih keramičkih šalica sa visokom trakastom ručkom i lukovičastim trbuhom, jedan karakterističan tip posuđa su i tzv. vretenasti lonci ukrašeni kaneliranjem. Otkrili smo i raznovrsne upotrebne predmete od keramike i samoga kamena. Preliminarna analiza materijala pokazala je da se ovo naselje badenske kulture smješta u razdoblje druge polovice 4. tisućljeća prije Krista, odnosno u rano klasičnu fazu badenske kulture.
U jednom od istraženih objekata smo otkrili djelomično zastupljen materijal koji potječe iz mlađeg razdoblja nego što je ovo naše, iz razdoblja rane bronce. Konkretno otkrili smo ulomke posuđa koji se vežu uz ranobrončanodobnu licensku keramiku te nešto mlađu od nje, inkrustiranu keramiku. – istakla je Danimirka Podunavac.
Dr. Mihaljević pohvalila je svoje mlade kolegice, istaknula koliko su vrijedne te izrazila nadu da će suradnja s njima biti i nastavljena. Također je dodala kako je Katalog ove izložbe u pripremi tako da će ga posjetitelji moći koristiti prilikom razgledavanja izložbe otvorene svakoga dana do kraja veljače.
Istaknula je dr. Mihaljević i slijedeće:
- “Gradski muzej NG je ova zaštitna arheološka istraživanja obavljao u vrijeme kada su se radili veliki infrastrukturni radovi u luci Brod i uskočio je kao susjedni muzej, pored Muzeja Broda i time zaista dao veliki doprinos za hrvatsku arheološku baštinu, ali i jednog dijela Europe. Stoga trebamo biti ponosni, sve je to rad našega Muzeja i našega Grada”.
U sklopu izložbe učenici 5. razreda OŠ Ljudevita Gaja, mladi keramičari, s učiteljicom Jasminkom Roknić, kao i novogradiški Gimnazijalci, učenici 1. i 2. razreda, s prof. likovne umjetnosti Ivanom Vekićem sudjelovali su u zanimljivoj kreativnoj radionici i izrađivali “prapovijesne igračke”, a njihovi radovi također su sastavni dio izložbe. Što se tiče “prapovijesnih igrački” dr. Mihaljević je pojasnila kako su u ono vrijeme, kada su lonačri radili određeno posuđe i uporabne predmete, njihova djeca pokraj njih izrađivala minijaturne posudice, koje također, kako je istaknula, nalaze prilikom istraživanja.
U ime grada Nova Gradiška manifestaciji je nazočila zamjenica gradonačelnika za gospodarske djelatnosti Ivana Trupina.
KLIKNITE NA SLIKU:
