Dr. Dragoljub Kocić nam u rubrici “NAŠE ZDRAVLJE” i ovog puta piše o zanimljivoj temi. Živimo u turbulentna vremena. Svjedoci smo da dosadašnje “normalno” postaje “novo normalno”, posebice zbog pandemije korona virusa koja uvelike utječe i na psihičko stanje građana, posebice onih koji su prethodno imali psihičkih problema.
Današnja tema je paranoja. Bolest koja opterećuje sve više ljudi, posebice ako je povezana sa depresivnim i drugim psihičkim anomalijama. Stoga, pročitajte u nastavku pojašnjenje dr. Kocića o navedenoj bolesti.
Paranoja od grčke riječi „bezumnost“ je bolest sa sumanutim idejama proganjanja i umišljene veličine. Odrasla osoba koja pati od ove neizlječive bolesti proživljava tjeskobu i nesposobnost razlikovanja mašte od stvarnosti, osjećaju da su meta zavjere neke osobe ili skupine ljudi što izaziva stalni osjećaj proganjanja. Intelektualne sposobnosti u bolesne osobe ostaju potpuno očuvane.
Može se javiti kao „induktivna“ psihoza, kojom paranoik svoje fiks-ideje uspijeva prenijeti i nametnuti sebi i bliskim osobama, koje ovu bolest u početku kako se postupno pojačava ne prepoznaju.
Paranoja se javlja češće u žena nakon tridesete godine života. Paranoik postaje nekritičan nastoji iskonstruirati niz dokaza za svoje tvrdnje, koje mogu biti logički ispravno i uvjerljivo postavljene, a može biti vrlo opasan za okolinu ako se njegove ideje odnose na jednu određenu osobu. Paranoik veoma brzo uvidi koje su to ideje koje najviše smetaju njegovu okolinu pa se nauči da ih disimulira. Može se manifestirati zbog nekih specifičnih okolnosti.
Paranoik je nekritičan, nastoji iskonstruirati niz dokaza za svoje tvrdnje. Osjeća se proganjan od jedne ili više osoba, organizacija ili čitavog društva. Sebi paranoik pripisuje osobito značenje i ulogu („misiju“) i vjeruje da je ugrožen (od političkih,vjerskih ili sličnih stranaka) uz prekomjerno uvažavanje vlastite ličnosti, uz nepovjerljivost i sumnjičenje ili klevetanje s pogrešnim sudom o sebi i o nepravilnom interpretiranju događaja i iskustva. Njihova radna sposobnost ostaje duže vremena očuvana.
Što je paranoja Querulans?
Riječ je o posebnoj paranoji koja ima veliku praktičnu važnost s obzirom da takvi „kverulanti“ mogu iskazivati niz neprilika na mjestu gdje rade ili u okolini u kojoj žive. Razvoj bolesti je obično ne zamjetan u početku. Takvi bolesnici kada se razvije osjećaj ugroženosti traže optužbama i sumnjičenjem drugih osoba ili organizacija, uobičajeno i bez dokaza izlaz iz svojeg stanja, jer bez optuživanja ne mogu živjeti, jer ih to psihičko stanje prisiljava na optuživanja, na koncu svega i svakoga.
Bolest je neizlječiva, ali ima u raznim fazama različite kliničke slike i intenzitete. Teško se podnosi ne samo za bolesnika već i za okolinu u kojoj rade i žive.
Važno je na vrijeme prepoznati simptome i što ranije javiti se psihijatru, da klasificira dijagnozu paranoje i što prije započne s odgovarajućim liječenjem. O osobi s paranojom mora se upoznati osobe koje s njom rade kao i uža i šira obitelj.
IZVORI: Medicinska enciklopedija, Opća enciklopedija, wikipedija i osobna iskustva iz liječničke prakse.
Piše: mr.sc. Dragoljub Kocić, dr.med.internist.emeritus
