U organizaciji Hrvatskog društva ekonomista i Centra kompetencija za napredno inženjerstvo Nova Gradiška, jučer je održana panel rasprava pod nazivom „Uloga lokalnih zajednica u tranziciji na kružno gospodarstvo“. Ova značajna aktivnost imala je za cilj osvježiti svijetlu budućnost održivosti kroz kružnu ekonomiju, koja postaje sve relevantnija zbog važnosti zbrinjavanja otpada i njegovog ponovnog iskorištavanja.
Darko Tipurić, predsjednik Hrvatskog društva ekonomista, naglasio je ključnu ulogu lokalnih zajednica u ostvarivanju ciljeva održivosti: „Lokalna zajednica ima jednu od najvažnijih uloga, EU ima svoju regulativu, država daje okvir, nacionalne kompanije mogu dati svoj doprinos, ali bez lokalnih zajednica, općina, gradova i županija, neće biti velikih pomaka.“
Panel rasprava okupila je stručnjake iz raznih područja. U uvodnom predavanju prof. dr. sc. Nataša Drvenkar s Ekonomskog fakulteta u Osijeku istaknula je važnost razvoja strategija za učinkovito upravljanje resursima, dok su sudionici panela podijelili svoja iskustva i poglede na izazove i mogućnosti koje kružna ekonomija nudi. Među panelistima su bili: izv. prof. dr. sc. Lana Lovrenčić Butković s Građevinskog fakulteta u Zagrebu, dr. sc. Valentina Diviki Keblar iz Unija Nova d.o.o., Judita Cuculić Župa iz Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj te gradonačelnik Nove Gradiške, Vinko Grgić.
Iako je Adam Đanić, direktor CEKOM-a, zbog bolesti izostao, moderatori panela, prof. dr. sc. Darko Tipurić i izv. prof. dr. sc. Ivana Kovač, pružili su uvodnu dinamiku kroz razgovor o ključnim temama.
Cilj ove rasprave bio je osvježiti svijest o tome kako lokalne zajednice mogu doprinijeti usmjerenju prema kružnom gospodarstvu, posebno u Europskoj uniji. „Kružna ekonomija nije samo teorija, ona je konkretna prilika za smanjenje troškova i povećanje konkurentnosti na svim razinama,“ istaknuto je na panelu.
Prema riječima Darka Tipurića, Hrvatska još uvijek nije među liderima u implementaciji kružnog gospodarstva u Europi, ali postoji značajan potencijal za unapređenje. Uvođenjem učinkovitijih sustava za oporabu otpada i povećanjem konkurentnosti kroz kružnu ekonomiju, Hrvatska može ostvariti značajne ekonomske pomake u sljedećih nekoliko godina.
Na europskoj razini, prijelaz na kružno gospodarstvo mogao bi donijeti ekonomske koristi u visini nekoliko trilijuna eura, a, kako su istaknuli sudionici, uspješna primjena ovih principa u Hrvatskoj mogla bi unaprijediti produktivnost, konkurentnost i dugoročnu održivost.
Zaključno, iako su velike industrije ključne za ekonomski sustav, kružna ekonomija ne zavisi samo od njih. „Ona počiva na malim i srednjim poduzećima te na svakom pojedincu,“ naglašeno je u zaključku panela, podsjećajući na važnost svakodnevnog angažmana svih sektora društva.
- “Velike su koristi jer podižemo efikasnost i ne zagađujemo prostor, a možemo više puta iskoristit stvari i smanjiti razinu otpada, odnosno noga što nazivamo onečišćenjem. Jako je važno potaknut ćemo razvoj malog i srednjeg poduzetništva svih onih koji mogu na temelju elemenata kružne ekonomije razviti svoje poduzetničke pothvate. Lokalna zajednica ima jednu od najvažnijih uloga, EU ima svoju regulativu, država daje okvir, nacionalne kompanije koje sudjeluju u oporabi mogu dati svoj doprinos ali bez lokalne zajednice, općina, gradova, i županija ne može se napravit veliki pomak.” – kazao je Darko Tipurić, predsjednik Hrvatskog društva ekonomista.
- “Grad Nova Gradiška ima puno toga svima za pokazati, što i kako se radi i biti primjer dobre prakse. Izgrađeno je reciklažno dvorište, a po pitanju energetske učinkovitosti grad nema računa za utrošenu električnu energiju jer proizvodi svoju, završena je strategija zelenog urbanog razvoja, a jedan oblik kružnog gospodarstva smo ostvarili upravo ovdje gdje se danas nalazimo – kaže gradonačelnik i ukazuje na probleme u ministarstvima i državi vezano za promjene legislative u slučaju novih rješenja ili promjena politika jer da bi se promijenio zakon treba provesti prethodne rasprave, prethodno savjetovanje i nekoliko čitanja u Saboru za što je potrebno dvije do tri godine”. – naglasio je Vinko Grgić.
