Naslovnica C'EST LA VIE Sječa drveća u Novoj Gradiški – “BREZIJADA” ili EKOCID?

Sječa drveća u Novoj Gradiški – “BREZIJADA” ili EKOCID?

1436
0
Podijeli objavu

Na razna pitanja građana i gradskih vijećnika obnašatelji dosadašnjih gradskih vlasti često nisu bili skloni davati stručne odgovore, ali su se često pozivali na struku. Nerijetko su bez pitanja struke i opsežnijeg tijeka odlučivanja odluke donosili sami sa nepotpunom argumentacijom.
Sječa drveća nije jedini slučaj gdje se gradske vlasti opozivaju na struku, a da se pri tom ne drže svoje riječi. No, između raznih nonsensa i anomalija u gradu Nova Gradiška ovaj put smo za temu izabrali sječu drveća. Nastojali smo se potruditi da javnost vidi i drugu (ili prvu) stranu priče, a ne samo argumentacije onih koji odlučuju o tome.
Ne može se sve sagraditi niti izgraditi u kratkom vremenskom roku. Nešto treba i rasti godinama, a građevinski poduhvati sigurno ne mogu potaći prirodni rast npr. drveća.
A svjedoci smo da u slučajevima poput kružnog toka kod Kauflanda, koji i dalje otežava promet u gradu, vremenski rokovi i u gradnji baš nisu pouzdani. Ali dugački mač Stihlovke od 4, 5 ks na brzinu ruši ono što je godinama raslo.
Stoga smo u ovo tekstu opisali genezu o višegodišnjem rušenju stabala u gradu i potražili stručna mišljenja koja baš nisu u skladu sa “stručnim” obrazloženjima i odlukama gradskih vlasti.

B r e za, (Betula sp) ili metlika je dekorativno cjelogodišnje, listopadno, ljekovito i lijepo europsko drvo stoljećima korišteno kao najljepši ukras u parkovima i na ulicama gradova u Europi. Breze su ukrašavale 30-40 godina, parkove, brojne ulice u Novoj Gradiški.
E k o c i d se koristi od 1960. godine i označava proces razaranja ljudskom djelatnošću koji dovodi do promjena okoline, namjernim uništavanjem flore. Je li učinjen ekocid u Novoj Gradiški?
Koncem XX. stoljeća u Novoj Gradiški počinje sječa drveća i breza u centru grada. Gradskom vijeću i poglavarstvu grada Nove Gradiške uputio je dopis profesor biologije i biokemije gosp. Mladen Vidaković o obustavi sječe drveća i razloga za sječu drvoreda u gradu u Stepinčevoj ulici. Odgovor je dobio tek nakon 9 mjeseci, a konačni odgovor nikada.
U odgovoru se navodi kompleksnost problema, naslijeđeno stanje, nedostatak stručnjaka i završava riječima: “Da će djelatnici ureda uložiti maksimalne snage i napore kako se ne bi dogodio niti jedan slučaj sličan onima koje ste u prigovoru opisali!“ .
Nažalost, kroz godine koje su slijedile nastavila se još radikalnija devastacija drveća i parkova sječom cijelih drvoreda mladih i zdravih stabala i breza do danas. U gradskom parku su sve breze posječene. Ni jedno novo stablo nije posađeno! Zbog toga je u studenom 2005. godine u dnevniku Nove TV u udarnom terminu voditelj naglasio: “ Da je u Novoj Gradiški posječen cijeli drvored breza zbog toga što je mama pročelnice za prostornu djelatnost i komunalne poslove – alergična na breze!“. Komunalni redar je na upozorenje profesora Vidakovića odgovorio da breze „zagađuju okoliš!“, kao da listopadno drveće spada u „zagađivače“, a ne da su tvornice fotosinteze i kisika, pa ih se ipak mora ukloniti. Odobrenje gradonačelnika, bez provjere upućenog pitanja, uslijedilo je za sječu drvoreda breze i u drugim ulicama. Opravdanje za takav postupak od jednog vijećnika iz osobnog interesa, postavio vijećničko pitanje 2004. godine da brezama nije mjesto u gradu i da su izazivači teških alergija, kao da su breze sadili uz golemi trud neki neznalice?
Pokušaj opravdanja sječenjem breza isti vijećnik piše gradskom vijeću da korijenje breza oštećuje nogostupe i lišće začepljuje oluke i kanale, iako je lišće breza malih dimenzija i može se očistiti, pa predlaže rješenje u sječenju SVIH breza. Fotografija nogostupa u Ulici J.B. Jelačića gdje je dugačak red zdravih breza posječen pokazuje da nema oštećenja nogostupa, kao i 25.01.2018. u Stepinčevoj ulici osim aljkavih prokopavanja razne infrastrukture. (slika br.2).

3. ožujka 2006. godine posječena je zdrava višegodišnja breza ispred Gimnazije na južnom rubu parka (panj promjera 80 cm). Zašto je ta breza koja nije ispred kuća i nikomu nije mogla smetati posječena? Istoga dana posječena je i višegodišnja lipa u dvorištu Policijske postaje. Prije je posječena i stara lipa ispred trafostanice kod muzeja, a i brojne breze iza muzeja i zelenih oaza na Urijama, ulicama Frankopanskoj i Zrinskih, 28.01.2018 u Ulici Slavonskih graničara ispred „Exit-a“, ili sječa jablana ispred Tanga, a posebno ekstremni primjer jest prošlogodišnje uništavanje četrdesetak godina stare i zdrave rijetke, endemske „Pančićeve omorike“ oko prostora “Croatia” osiguranja pokraj nebodera, koja je bila jedinstveni spomenik prirode u našem gradu. U istu kategoriju ulazi i masakrira-nje magnolija ispred Gimnazije i župne crkve, ili sječa paulonije na Cvjetnom trgu uz tribinu te ranije totalno uništenje Baretićevog parka na Urijama. Posječena prekrasna aleja kestena ispred autobusnog kolodvora, gdje nema stanara, nogostupa, oluka i zato nije bilo opravdanog razloga.
Uostalom, poneka stara ili „bolesna“ breza se mogla zamijeniti drugom, a ne sječom.
20.siječnja 2018. godine nastavlja se nerazumna sječa drvoreda zdravih višegodišnjih breza na istočnoj strani Stepinčeve ulice, posječeno je 27 stabala (ranije ih je bilo 30 jer su sječene zbog nečijih parkirališta) i na zapadnoj strani. Neka od stabala su na mjestu sječenja promjera i do 66 cm. Nekoliko je breza uklonjeno i posječeno u Ulici Slavonskih graničara?

5.2.2018 uklanjane nekoliko platana ispred Doma zdravlja?
Očito nastavlja sa sječom stabala u Novoj Gradiški, bez argumenata, a čak od 5 gradonačelnika ni jedan se nije potrudio zaustaviti devastaciju stabala u svom gradu, ali niti dati konkretno obrazloženje i odgovor zašto se odobrava sječa breza?
Prihvaćali su zahtjev samo nekoliko građana, bez konkretnih argumenata iako je velik broj građana protiv ovakve devastacije. Nitko građane nije pitao za mišljenje, a dužnosnici u vlasti nisu iznijeli svoj osobni stav o sječi stabala u gradu niti su godinama odgovarali na upite i prigovore
Uzalud je profesor Mladen Vidaković pisao godinama predstavke, požurnice, prigovore, pritužbe gradskom vijeću i poglavarstvu grada, Upravnom odjelu za komunalno gospodarstvo, Hrvatskom društvu za alergiju, Hrvatskom zboru liječnika, Ministarstvu zaštite okoliša i prostornog uređenja, Središnjem državnom uredu za upravu u Zagrebu, Brodsko-posavskoj županiji, odjelu upravne inspekcije lokalne samouprave, Saborskoj zastupnici Ljubici Lalić, Osnovnoj školi „Ljudevit Gaj“, objave u Večernjem listu i televiziji.

Dobivao je slijedeće odgovore: – „Sječa breza na ulicama grada protiv regula ne samo medicinskih nego agronomskih i bioloških znanosti!“. Mišljenje društva za alergiju je da sječa breza nema nikakvo medicinsko opravdanje! Nije uspio u borbi zaustavljanja sječe stabala breze u voljenom gradu Novoj Gradiški. O svemu s argumentima napisao je knjigu “Ljudi moga vremena“ – sjećanja i uspomene. Tiskana vlastitim novcem u lipnju 2007. godine u Novoj Gradiški argumentirano je prikazao problem sječe breza. Poslije njegove smrti nastavlja se neobjašnjiva sječa breza bez objektivnih stručnih argumenata.
Što se tiče ekologije, o sječi stabala u gradu sada bi trebali dati stručno mišljenje ekolozi i odgovoriti je li sječa stabala u gradu Nova Gradiška ekocid?
Kada su me pitali što mislim o alergiji na breze, jer sam kao specijalist internist-alergolog vodio ambulantu za alergiju kroz 38 godina i napravio preko 10.000 testova kod djece i odraslih o čemu sam objavio na I. Hrvatskom kongresu za alergiju u Dubrovniku. Prihvatio sam ponudu da ovdje iznesem svoje iskustvo i mišljenje u 6. argumenata:

1. Breze cvjetaju od konca ožujka do početka svibnja. U diplomskom radu Dajane Majetić, 2017. godine na fakultetu biologije u Osijeku izneseno je brojenjem peludi breze da ta pelud traje samo 51 od 365 dana u godini, a najveća koncentracija je samo 11 dana!

2. Pelud breze, prema vremenskim uvjetima-kiša vjetar, mijenja se, a može se samo od jednog stabla širiti do 60 km. Nemoguće i nerazumno je ukloniti sve breze, ako ostane samo jedna, problem je ostaje isti za one osobe, ako su baš na tu vrstu peludi osjetljive. Dakle, breza je samo sezonski alergen, a ne cijele godine!

3. U isto vrijeme paralelno s brezama cvjetaju i mnoge druge biljke, trave i stabla, pa je BEZ TESTIRANJA i dokaza nemoguće tvrditi da je uzrok pelud breze, kako laici zamišljaju i tvrde, a radi se o drugom uzročniku-alergenu!

4. Ako je osoba dokazano testiranjima alergična baš na pelud breze onda se neće spasiti sječom breza, jer je mogućnost izbjegavanja kontakta nemoguć, zato postoje mjere prevencije! Treba zatvarati prozore, prati kosu u kojoj se skupljaju čestice peludi, izbjegavati boraviti vani u vrijeme cvjetanja i pri izlasku van kuće namazati neku vrstu masti na ulazne otvore nosa, gdje će se čestice zalijepiti i neće ulaziti u tijelo već ih odstraniti papirnatim rupcem.
Efikasna preventivna mjera je uzimati preventivni pripravak, koji priprema alergičnu osobu za nastupanje simptoma i to 3 mjeseca prije cvjetanja. Uzimanjem takve terapije u siječnju do travnja može se dočekati sezona cvjetanja bez simptoma i znakova alergije.

5. Ako i ove mjere ne uspiju predlaže se imunoterapija, kada se primaju postupno injekcije i neutraliziraju simptomi alergija na specifičnu pelud u ovom slučaju na pelud breze.

6. Uz sve navedeno danas postoje efikasni protualergijski lijekovi!

Dakle, problem alergije rješavaju liječnici, a ne vijećnici ili sječa stabala breze!
Prema podacima iz ambulante za alergiju kroz 38 godina bilo je samo dva slučaja dokazane alergije na pelud breze. Isto tako dr. Radomir Dumičić nije pronašao u medicinskoj dokumentaciji školskog dispanzera niti jedan slučaj alergije ne pelud breze kod djece, o čemu je dao pismenu izjavu (u prilogu), To sve upućuje da alergija s medicinskog gledišta ne može biti opravdanje za sječu drvoreda stabala breze u gradu!
Koji su razlozi i korist i kakva je šteta, ekološka, počinjena uz čiju odluku i odgovornost ili korist ostaje čitateljima da sami zaključe i odgovore na pitanje u početku članka je li učinjen ekocid u Novoj Gradiški ?

Autor teksta: Mr.sc. Dragoljub Kocić, dr.med.internist-alergolog
Uvod: Dejan Ivanković

Fotografije: dr. Dragoljub Kocić, Dejan Ivanković i Franjo Samardžić novagra.hr (NASLOVNA)

Prilozi: iz knjige LJUDI MOGA VREMENA prof. Mladena Vidakovića, 2007. godine
Fotografije iz navedene knjige
Mišljenje Hrvatskog društva za alergiju
Članci iz Večernjeg lista 8.04.2002, 16.04. 2007 i 26.4.2007.godine
Članak iz „Cajtunga“u travnju 2006.
Izjava dr. Radomira Dumičića
Fotografije – 25. 01.2018.

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here