U suradnji s portalom i časopisom Poduzetnik.biz i Franom Mikuličićem donosimo vam, kao i u prethodnim prilozima naše rubrike “CONSULTING MINUTES by Fran Mikuličić” još jedan u nizu zanimljivih priloga.
Što možemo učiniti sami za sebe, kako možemo razvijati svoj um i svoje kritičko razmišljanje, pitanje je koje si trebamo stalno vrtjeti u pozadini.
Vozi se “genijalac” autocestom, sluša radio kad začuje izvanrednu obavijest kako jedan auto vozi u krivome smjeru. “Da jedan!”, misli si on, “Stotine!” Nije problem što je svatko od nas bar jednom bio taj “genijalac”. Ma da jednom! Stotine puta! Izazov je shvatiti kako mi možemo spriječiti da u važnim situacijama ne budemo kao on i da na vrijeme prepoznamo kako vozimo u suprotnome smjeru.
I sve i ništa
Istraživanje o kritičkom razmišljanju dat će nam puno više pitanja nego odgovora. S jedne strane, postoji mnoštvo definicija koje pokrivaju gotovo sve mrtve kutove, pa što god da se pojavi u načinu kako mi percipiramo i obrađujemo svijet oko sebe, potpada pod kritičko razmišljanje. S druge strane, sam izraz, em je seksi, em je prodajno moćan, jer naizgled rješava niz boli i potreba, pa svaka edukacijska ustanova, od školaraca do poduzetnika i menadžera, imat će pamflet kako uspješno razvijati kritičko razmišljanje.
Rezultati “uspješnog razvijanja” kritičkog razmišljanja kod ljudi nisu baš u skladu s brošurama i obećanjima. Što je u biti fora sama po sebi, jer caveat emptor jest primjena našeg kritičkog razmišljanja u stvarnoj situaciji. Prvo prepoznajemo kako postoji asimetrija informacija između onoga što mi znamo i brda i dolina koje nam trgovci rabljenih coacheva govore. Potom zaključujemo kako vrlo vjerojatno imamo različite namjere i motive. Mi želimo podići konkurentnost svog ljudskog kapitala, a druga strana želi naš novac. I na kraju, kad sve to analiziramo, sintetiziramo i evaluiramo, osjetit ćemo val optimizma i još reći sami sebi “ako to ne učinim odmah, predomislit ću se”. I bacimo se naglavce i poživimo da zažalimo. Ma da jednom! Stotine puta! I odmah znamo kako ćemo drugi put drukčije. U biti, znamo kako nećemo. Jer nije kao da idemo u šumu radi lova.
I što sad?!
Trenutni konsenzus stručnjaka jest da je vrlo teško razvijati opće kritičko razmišljanje. Jedan način koji bi bio primjenjiv u svim područjima. I kako za razvijanje kritičkog razmišljanja u pojedinom području osoba mora imati mnogo informacija i iskustva kako bi mogla procjenjivati situacije i različite scenarije. Pojednostavljeno, lakše ćete moći kritički razmišljati ako u glavi imate oko čega i čime razmišljati. I vrhunski chef, dok gleda prazan hladnjak i pustu smočnicu, može samo pomisliti kako je dobar dan za post. “Nije da sam ja nešto pametan. Samo se duže bavim problemom”, vjerojatne su Einsteinove riječi.
Lopoči i trudnice
U jezeru rastu lopoči. Svaki dan njihov broj se udvostruči. Za 20 dana prekrit će cijelo jezero. Za koliko dana će prekriti polovicu jezera? Jedno od tri pitanja iz Cognitive Reflection Testa. Prvi put kad smo čuli ovo pitanje, naš mozak je kroz filtre izbrisao pola riječi iz pitanja te uz minimalne napore došao do odgovora 10. Onda su nam objasnili logiku rješenja i sad je znamo do kraja života. Kao kad smo se prvi put susreli s twist off čepom na boci ili sigurnosnom “zagonetkom” na plastičnim zatvaračima lijekova. Ovdje u biti ne govorimo o kritičkom razmišljanju, već o sitnoj vještini koja ovisi o nekoliko informacija bez kojih ne možemo riješiti problem.
Project management ima jednu sjajnu izjavu. Nekad je uperena prema njima, nekad prema sponzorima njihovih projekata, čitajte poduzetnicima. Znamo da jedna žena nosi dijete devet mjeseci. A onda bi vjerojatno ili sigurno devet trudnih žena za jedan mjesec mogle roditi dijete. “Mogle bi, ako bi se potrudile”, riječi su jednog sjajnog poduzetnika. Kritički razmišljajmo i prepoznajmo da u metafori trudnice imamo biološko vremensko ograničenje na koje ne utječe uloženo znanje, trud, motivacija buduće majke. Zamijenimo trudnoću s projektima u našim tvrtkama. Sad već znamo da je devet mjeseci samo procjena. Nekad vrlo optimistična jer “gađajmo Mjesec, pa ćemo završiti među zvijezdama”, nekad s minimalnim rizikom, jer “treba uvijek ostaviti prostora”, a nekad i ćorava koka ubode zrno ravno u sridu. I znamo kako input ljudske volje i energije u neki posao varira i kako uvijek postoji raspon inputa između najniže i najviše vrijednosti. I kako taj input ima više uzroka koji na njega utječu, a još više posljedica koje baš i ne možemo predvidjeti. Kritičko razmišljanje pretpostavlja da mi možemo sagledati širu sliku ovog kompleksnog sustava sa svim nepoznanicama.
Kutija i razmišljanje
Kad mislimo unutar kutije, onda vozimo po izgrađenim prugama. Gotovo sigurna investicija s manjim prinosima zbog manjeg rizika. Tu i tamo izmišljamo vruću vodu pored tople, pa činimo nešto brže, jeftinije ili usmjerenije prema kupcu. I svako malo, poželimo da netko od naših ljudi ili mi sami počne razmišljati izvan kutije. Ali izvan kutije je neistražen svemir. Motivacijski, mi čujemo muziku iz Zvjezdanih staza i glas “To boldly go where no man has gone before“, ali to ne mijenja činjenicu da je vjerojatnost gubljenja u praznini, dok vrijeme i novac kaplju ili cure, velika. Koji tijek misli i koje rasuđivanje mogu riješiti ovaj problem?
Rješavanje problema ili, po naški, problem solving, smatra se jednim od dijelova kritičkog razmišljanja. Samo prije rješavanja problema dolazi jedna druga disciplina: strukturiranje problema. Vidi policajac dječaka kako plače pored kioska pa ga pita što mu je. “Zagor još nije izašao”, reče dječak jecajući. Policajac izvadi pištolj, uperi ga u kiosk i vikne: “Izlazi, Zagore. S rukama u zraku!” Ne možemo riješiti problem Zagora dok ga ne strukturiramo. Strukturiranje problema pretpostavlja da ćemo rješavati uzrok, ne posljedicu. I da ćemo se baviti problemom koji se isplati rješavati. Strukturiranje problema je razmišljanje izvan kutije. Stari doktor kaže mladom: “Medicina je toliko uznapredovala da nitko više nije potpuno zdrav.” Menadžment, organizacijski dizajn i razvoj toliko su uznapredovali da niti jedna tvrtka više nije potpuno zdrava. Kritičko razmišljanje poduzetnika jedan je od najvažnijih alata u prevenciji zdravlja. Nastavljamo u sljedećem broju…
