Naslovnica GRAD GRADSKI MUZEJ – OTVORENA IZLOŽBA HRVATSKE NEMATERIJALNE KULTURNE BAŠTINE NA UNESCO-ovim LISTAMA...

GRADSKI MUZEJ – OTVORENA IZLOŽBA HRVATSKE NEMATERIJALNE KULTURNE BAŠTINE NA UNESCO-ovim LISTAMA /PHOTO + VIDEO/

84
0
Podijeli objavu

Autor teksta: Ivanka Herceg / ngbuntovnici.hr

Foto: Dejan Ivanković / novagradiska.eu

Izložba je nastala 2011. godine na inicijativu Ministarstva kulture Republike Hrvatske, danas Ministarstvo kulture i medija, u organizaciji i provedbi Etnografskoga muzeja u Zagrebu, a realizirana je zahvaljujući rezultatima dugogodišnjeg rada čitavog niza stručnjaka koji su u suradnji s lokalnim zajednicama te nositeljima tradicijskih znanja i vještina od 2009. godine do današnjih dana uspješno nominirali 17 kulturnih fenomena na tri UNESCO-ove liste svjetske nematerijalne baštine čovječanstva.

Autorica izložbe je muzejska savjetnica Etnografskog muzeja dr. sc. Iris Biškupić Bašić, ujedno i urednica pratećeg bogato opremljenoga Kataloga. Autorica likovnog postava je dizajnerica Nikolina Jelavić Mitrović. Obje koncepcijski posvećuju posebnu pažnju svakom pojedinom fenomenu nematerijalne baštine predstavljajući ga kao zasebnu cjelinu, u formi samostojećeg postamenta opremljenog fotografijama, karakterističnim predmetima, odgovarajućim tekstovima i u pojedinim slučajevima zvučnim zapisima, a pažnja je posvećena i geografskom i kulturološkom kontekstu.

Izložba je popraćena sa 17 filmova snimljenih za potrebe nominacija. Cilj ove izložbe je potaknuti cjelokupno društvo na promišljanje o bogatoj nematerijalnoj kulturnoj baštini na području Republike Hrvatske te doprinijeti njezinoj popularizaciji, očuvanju i prenošenju na buduće generacije.

O svemu tomu govorila je na otvorenju izložbe dr. Marija Mihaljević, ravnateljica novogradiškoga Gradskog muzeja. Naime, gošće iz Zagreba nisu bile nazočne otvorenju, ali, kako je dr. Mihaljević najavila, autorica izložbe i ravnateljica Etnografskoga muzeja u Zagrebu dr. sc. Goranka Horjan u Novu Gradišku bi trebale doći za 14 dana i tada će detaljno predstaviti ovu jedinstvenu izložbu.

Dr. Mihaljević, koristeći sažeto Priopćenje Etnografskog muzeja Zagreb o ovoj izložbi istaknula je svih 17 nematerijalnih kulturnih dobara na 3 UNESCO-ve liste:

Od 2009. godine broj hrvatskih kulturnih dobara na UNESCO-ovim popisima raste pa ih je do danas uvršteno 15 na UNESCO-ovu Reprezentativnu listu nematerijalne baštine čovječanstva, jedno nematerijalno kulturno dobro na Popis nematerijalne kulturne baštine kojoj je potrebna hitna zaštitai jedno dobro u Registar najboljih praksi očuvanja nematerijalne baštine.

Na Reprezentativnu listu nematerijalne kulturne baštine čovječanstvauvršteni su: Čipkarstvo u Hrvatskoj koje razlikuje tehnike i materijale izrade – čipkom na iglu koja se izrađuje na otoku Pagu, čipkom od agave s otoka Hvara i čipkom na batiće iz sjevernohrvatskoga grada Lepoglave. Kulturno dobro na Listi je i Dvoglasje tijesnih intervala Istre i Hrvatskog primorja, potom Festa svetog Vlaha, zaštitnika Dubrovnika, Godišnji proljetni ophod Kraljice ili Ljelje iz Gorjana kod Đakova, Procesija za Križen na otoku Hvaru, Umijeće izrade drvenih tradicijskih dječjih igračaka s područja Hrvatskog zagorja, Godišnji proljetni ophod Zvončari s područja Kastavštine, potom Medičarski obrt na području sjeverne Hrvatske, Sinjska alka, viteški turnir u Sinju, Bećarac tradicijski glazbeni žanr s područja istočne Hrvatske, Nijemo kolo Dalmatinske zagore, Klapsko pjevanje, Mediteranska prehrana upisana kao rezultat multinacionalne kandidature Španjolske, Grčke, Italije, Maroka, Portugala, Cipra i Hrvatske, Međimurska popevka, tradicijski napjev Međimurja i Umijeće suhozidne gradnje kao multinacionalna kandidatura Cipra, Grčke, Francuske, Hrvatske, Italije, Slovenije, Španjolske i Švicarske.

Na Listi nematerijalne kulturne baštine kojoj je potrebna hitna zaštita je Glazbeni izričaj Ojkanje dok je u Registru najboljih praksi očuvanja nematerijalne baštine Ekomuzej Batana.

Ovom izložbom i UNESCO-ovim priznanjem prikazuju samo jedan mali djelić bogate kulturne baštine s područja Hrvatske, ali i na taj način želja im je cjelokupnu društvenu zajednicu potaknuti na daljnje njegovanje i čuvanje te prenošenje naslijeđene baštine.

  • “Naša Hrvatska, tako je mala, a tako bogata i nematerijalnom i materijalnom kulturnom baštinom. Ovom bi se prigodom osvrnula na naš kraj gdje u Popisu registra RH imamo neka od nematerijalnih dobara: šetana kola, orubičko kolo na štuk, sičanski govor. Nisam etnolog, nemamo, na žalost, u Muzeju etnologa, ali ono što znam je to kako imamo i zanimljivih fenomena u Drežniku, Opatovcu – čarojice, pa običaje u Lipovcu za blagdan Svih Svetih, imamo i specifičnosti u Davoru
    Na nama je da promišljamo, zajedno se trudimo i pokušamo ta dobra našega kraja, zajedno sa Ministartsvom kulture, pripremiti i prijaviti na Listu nematerijalnih dobara RH.
    Drago mi je da smo, unatoč svemu, uspjeli postaviti ovu izložbu, Etnografski muzej Zagreb,kolege iz Gradskoga muzeja u NG i volonterka Kata Vincetić i zahvaljujem se svima.
  • Izložba je otvorena do 18. siječnja 2021.uz mogućnost produženja. Nadam se da će epidemiološka situacija omogućiti da izložbu mogu u manjim grupama razgledati naši sugrađani, ali i učenici”. – istaknula je u zaključku otvorenja izložbe dr. Marija Mihaljević.