Naslovnica NAŠE ZDRAVLJE NIZAK KRVNI TLAK I NAŠE ZDRAVLJE

NIZAK KRVNI TLAK I NAŠE ZDRAVLJE

390
0
Podijeli objavu
Foto: Dejan Ivanković / novagradiska.eu

Prošlog puta, Dr. Kocić nam vam je u svojoj rubrici “NAŠE ZDRAVLJE” pisao ŠTO TREBA ZNATI O KRVNOM TLAKU, KAO PRIJETNJI NAŠEM ZDRAVLJU ?

Pri tome se osvrnuo na pitanje visokog krvnog tlaka i kako je opasan za zdravlje, na koji način ga liječiti, koje su preventive u sprečavanju istoga, te koji je normalan tlak. No, sada se osvrnuo na NIZAK tlak i tegobe koje on donosi i kako ga držati pod kontrolom.

O POVIŠENOM KRVNOM TLAKU SE SA PUNO POZORNOSTI PIŠE UPOZORAVA I GOVORI, DOK SE O NISKOM KRVNOM TLAKU – HIPOTENZIJI VRLO MALO POKLANJA POZORNSTI, piše ili govori iako nizak krvni tlak nije bezazlen.

Iako se nizak krvni tlak pojavljuje i u žena i u muškaraca, vjeruje se da žene češće pate zbog niskog krvnog tlaka koji je vrlo neugodan i otežava životne aktivnosti. Misli se da nizak tlak ima oko 3% populacije, koji može biti akutni ili kronični problem kada se radi o niskom-sniženom krvnom tlaku?

Ako se sistolički (nazvan gornji) snizi kod zdravih osoba ispod 70 mm Hg sigurno se radi o niskom krvnom tlaku. Općenito i sistolički tlak ispod 100 je nizak krvni tlak. Zbog kratkotrajnog niskog tlaka može se akutno javiti gubitak svijesti-sinkopa-koja se javlja primjerice u stražara koji dugo stoje, na paradama, pri naglom ustajanju i traje kratkotrajno, a u ležanjem na ravnom normalizira stanje svijesti. Takve osobe ako padnu ne treba podizati.

Ponekad osobe s niskim tlakom poblijede, osjete mučninu i nestabilnost, znoj, suzuje se ili zamuti vidno polje,ubrza se bilo, a u ležećem položaju brzo se oporave.

Nizak krvni tlak može biti i normalna pojava koja ne predstavlja bolesno stanje, pa mu zbog toga ponekad ni liječnici ne poklanjaju dovoljno pažnje jer nije bolest ali je sigurno čimbenik rizika. U 85% slučajeva u starijih osoba nizak krvni tlak povezan je s nekom bolesti srca.

Međutim, često je sniženje ili nizak krvni tlak znak dobrog zdravlja i nema potrebe za liječenjem. Osobe s povišenjem ili s visokim krvnim tlakom su ugroženije, imaju kraći, tobože lijep život, a osobe s niskim tlakom imaju dug, ali „pasji“ život. Svakako smanjuje radnu sposobnost preko 20%. Svakako i nasljeđe-genetika može imati značajnu ulogu.

Niski krvni tlak u djece zbog lošeg osjećanja može dovesti do lošeg uspjeha u školi, što treba prepoznati, ali i često zbog gladovanja!

Nažalost, niski krvni tlak može se pojaviti i u nekih bolesti što treba uvijek istražiti. U 70% slučajeva razlog je u venoznom sustavu-varikoziteti, u šoku zbog bilo kojeg razloga,u anemiji, pri djelovanju veće topline ili vlage i starosti, napadaju jakog kašlja u astmi, nakon mokrenja, ciroze jetara, u dijabetesu ili moždanom udaru, smanjenoj funkciji štitnjače, uporabi nekih lijekova (furosemid, nitrtoglicerin) itd.

Kako bez bolesti nizak krvni tlak nema definiran uzrok, tako nije definirano ni liječenje. Liječiti ili ne liječiti ako je krvni tlak stalno ili pretežito oko 90/70 ? Za procjenu stanja treba isključiti dijagnoze nekih bolesti, a onda naučiti pravilno mjeriti krvni tlak, jer mjeren od liječnika u ambulanti nikada nije takav kako se izmjeri kod kuće. Za pravilno mjerenje treba odležati 30 minuta i ustati pa mjeriti u prvoj, petoj i sedmoj minuti od ustajanja, pratiti koji se simptomi javljaju! Pad za više od 20 u petoj minuti u „ortostazi“, tj. ustajanju govori za ortostatsku hipotenziju, koja će se javljati češće pri naglom ustajanju posebice oko 5 sati ujutro pri odlasku u zahod, kada se može ozlijediti padom.

Kako pomoći kod sniženog krvnog tlaka su najčešća pitanja?

Ako je posljedica neke od bolesti onda treba liječiti bolest, a tlak će biti prema rezultatu liječenja. Ako osoba s niskim tlakom nema nikakvih tegoba ne radi se o hipotenziji već odstupanju od prosječnosti.

Crna kava sprječava pad tlak nakon jela, ali ona nije trajno rješenje za nizak krvni tlak i rijetko kada oslobodi od neprijatnosti. Može se puno popraviti subjektivno stanje mijenjanjem nekih životnih navika. Ne ustajati naglo, unositi više tekućine-čajevi, nešto slabije juhe nešto(do 8 g soli dnevno), dobro doručkovati te pojačati fizičke aktivnosti (bicikl, trčanje, plivanje i svakodnevne tjelovježbe).

U težim slučajevima Ditamin, ali nikada bez konzultacije sa svojim izbornim liječnikom.

Piše: mr. sc. Dragoljub Kocić, dr. med. Internist-emeritus