U jeku mirovinske krize u Hrvatskoj i Španjolskoj dobili smo photo report našeg čitatelja Josipa Bošnjaka koji boravio u središtu Madridu za vrijeme prosvjeda španjolskih umirovljenika zbog premalog povećanja mirovine.
U Hrvatskoj, građanin koji ima prosječnu plaću, rođen 1962. godine i koji u mirovinu ode ove godine dobit će 2845 kuna, a onaj godinu dana mlađi koji ode ode u mirovinu iduće godine dobit će 514 kune manje.
Da li smo pasivan narod? Borili smo se za demokraciju, a istu ne iskorištavamo.
Paradoksalno je to što će u Hrvatskoj prije štrajkati i prosvjedovati oni sa većim mirovinama i primanjima nego siromašni.
Dok u Europskoj uniji štrajkaju zapolenici raznih tvrtki koje ostvare imalo veću dobit, a ne povise plaće svoji zaposlenicima dio prometa ili proizvodnje staje. Primjer Air France-a.
U Španjolskoj povećaju mirovine ali ne proporcionalno rastu BDP-a i umirovljenici su odmah na ulici.
Postavlja se pitanje. Da li su Hrvati pasivan narod ili su nam opali kriteriji, pa smo se već navikli na nonsense svih vladajućih, domaćih i stranaca, od stoljeća 7-og, pa do danas.
Nemamo li i mi porast BDP-a. No, taj rast očito osjećaju predsjednici sindikata sa plaćom preko 10000kn.
– Prosvjed umirovljenika u gradovima poput Madrida i Barcelone održan je tri dana nakon što je vlada najavila povećanje mirovina za 0,25 posto ove godine.
Oko 8,7 milijuna umirovljenika smatra da rast mirovina mora biti jednak porastu cijena, procijenjenom na 1,6 posto ove godine.
„Ne možemo dopustiti da vlada osiromaši umirovljenike. Njihova kupovna moć pada u trenutku dok gospodarstvo raste po stopi od 3 posto, a cijene po stopi od 1,1 posto“, priopćio je opći sindikat radnika UGT.
Narodna stranka desnog centra, na vlasti od 2011., poručila je kako je proračun ograničen i da Bruxelles kontrolira proračunski manjak.
Nakon višegodišnje gospodarske krize, javnih rezova te posuđivanja novca za spašavanje posrnulih banaka, vlada premijera Rajoya nastoji održati proračunski deficit ispod razine od 3 posto BDP-a na čemu inzistira Bruxelles.
Trećina umirovljenika prima mjesečno manje od 684 eura, što je granica siromaštva u toj zemlji, podatak je sindikata.
S razvijenih transparenata su zatražili promjenu formule računanja mirovina koja je na snazi od 2013. Njome rast mirovina ne mora biti jednak rastu cijena.
„Vlada ne može nastaviti s mjerom uvedenom tijekom krize jer će time isprovocirati društveni gnjev“, poručio je Unai Sordo, generalni tajnik radničkog sindikata CCOO. – Piše direktno.hr
A sada se vraćamo u Hrvatsku. Dok Španjolci unatoč kakvom, takvom rastu mirovina koje su ionako veće nego hrvatske, a velik dio prehrambenih proizvoda jeftiniji, izlaze na ulice i štrajkaju Hrvati uz nove mirovinske zakone i reforme zaostaju čak i u ovom pogledu za ostatkom Europe. Zašto onda i Hrvatima kao i Španjolcima Bruxelles ne kontrolira proračunski manjak, pa samim time i proporcionalni rast mirovina?
Naime, oni koji su rođeni od 1962., kako stvari stoje, bit će uskraćeni za 27 % mirovine jer na njih neće imati dodatak. Ostat će kratkih rukava, premda su veći dio doprinosa cijelog radnog vijeka uplaćivali u prvi stup.
– Svakog mjeseca, na svakih tisuću kuna dohotka, uplate po 200 kuna mirovinskog doprinosa, od čega 150 kuna doprinosa u prvi i 50 kuna u drugi stup.
Rezultat je sljedeći: prosječno plaćena nastavnica rođena 1961. koja dogodine ode u mirovinu s 36 i pol godina radnog staža dobit će 2845 kuna mirovine, a njezina godinu dana mlađa kolegica koja se umirovi u 2019. za toliki će staž imati mirovinu od 2331 kunu. Debelih 514 kune manje.
U Programu konvergencije za razdoblje od ove do 2020. godine koji je napisalo Ministarstvo financija, a Vlada ga je prihvatila, navodi se da će od 2027. godine većina novih umirovljenika primati mirovine iz oba stupa što će smanjivati rashode za mirovine iz prvog stupa.
– To smanjenje će biti utoliko značajnije jer umirovljenici koji će primati mirovinu iz oba stupa neće imati dodatak od 27 posto na dio mirovine koji se isplaćuje iz prvog stupa. Ključna mjera za poboljšanje učinkovitosti mirovinskog sustava je poticanje dužeg ostanka u svijetu rada, što se namjerava postići obeshrabrivanjem prijevremenog umirovljenja, tj. većom penalizacijom prijevremene starosne mirovine, ubrzanjem izjednačavanja dobi za odlazak u prijevremenu starosnu i starosnu mirovinu za žene i muškarce te nakon toga postupnim podizanjem dobi na 67 godina za žene i muškarce. Navedena mjera smanjit će priljev novih umirovljenika – piše Ministarstvo financija. – Piše slobodnadalmacija.hr
Ako Vlada već radi reforme i rebalanse proračuna kako bi “preljavali iz šupljeg u prazno” zbog nedstatka novca za podmirenje mirovina, zašto prvo ne riješi balast u neprofitabilnim državnim tvrtkama poput Hrvatskih voda i sl., čije npr. račune zbog realnog viška kadra preplaćujemo i do 40 %? Zašto pratimo razne trendove, nametnuta pravila i hoćemo ići korak uz korak sa velikima kad nam gospodarstvo to ne može pratiti?
Zašto smo propustili priliku biti barem jedan od igrača unutar vlastitog dvorišta, a sad samo promatramo igru Zapad vs. Istok, a imamo geografski najjači strateški položaj u Europi kojeg se žele “dočepati” i SAD i Rusija. Ali, “bitno” je da se igramo visoke politike tjeravši ruske diplomate u igri u kojoj niti sudjelujemo, niti imamo interesa već samo gubitke poput ulaganja u stare izraelske vojne zrakoplove.
Hoćemo li u budućnosti kao članica NATO saveza braniti teritorij istoga sa “oldtimerima” koje smo morali kupiti zbog izraelskog lobija i poboljšavanja odnosa sa “Svetom zemljom” zbog ’41-e i II. Svjetskog rata.?
Očito nisu uzalud Škorini stihovi.. Zašto smo uvijek loše sluge loših gospodara?
