Saborski zastupnik HSS-a Davor Vlaović zahvalio je svim zdravstvenim radnicima, policiji, carini i svima onima koji savjesno i izvrsno obavljaju svoj posao prilikom rasprave o setu vladinih mjera za preživljavanje gospodarske krize uzrokovane korona virusom. Primjedbu je uputio donositeljima odluka, Hrvatskoj Vladi koja je kasno reagirala, kojoj su joj trebala više od dva mjeseca da prihvati realni problem: pad zaposlenosti proizvodnih pogona i otpuštanje radnika.
Posebno važnom je istaknuo nebrigu za poljoprivredu koja proizvodi hranu, a time i nebrigu za građanina, potrošača koji će se morati nositi s nedostatkom hrane bez koje se ne može živjeti.
„Predložene mjere su zakašnjele i nisu dostatne, kasne već 63 dana. Drvni sektor je alarmirao, upozoravao na otpuštanja radnika koja će uslijedit još u siječnju. Nije bilo sluha i reakcije do danas kada je na Zavodu za zapošljavanje prijavljeno 500 novo otpuštenih radnika. Za njih je prekasno.
Ako Hrvatska želi bit prava i pravna država, ako želimo voditi brigu o prehrani svoga stanovništva i imati zdravo stanovništvo moramo osigurati proizvodnju hrane u Republici Hrvatskoj.“, rekao je Vlaović i zaključio kako bi sada svima trebalo biti jasno da Hrvatska mora imati organiziranu i dostatnu proizvodnju hrane za prehranu stanovništva i biti samoodrživa u proizvodnji hrane jer raspolaže svim potrebnim resursima.
„Imali smo priliku povećati vlastitu proizvodnju hrane organizacijom kratkih lanaca opskrbe kroz projekt ´Od polja do stola´, nismo to učinili. Zato moramo postaviti pitanje gdje su i kolike su naše robne zalihe? Koliko od 500 mil. kn zaliha pripada poljoprivrednim prehrambenim proizvodima? Kažete da pratite stanje proizvoda na policama i da ćete reagirati. Pitam od kuda ćete reagirati ako su granice zatvorene i nema se od kud uvesti?“
Vlaović je kao primjer istaknuo problem nedostatka soje koja je nezamjenjiva komponenta u stočnoj hrani, nema se od kuda uvesti, a soja iz domaće žetve 2019. je izvezena.
„Naši proizvođači, naša prehrambena industrija je u škarama uvoznih i izvoznih lobija. Hoćemo li i dalje raditi na njihovu bogaćenju, na teret svih stanovnika, građana i proizvođača”? zapitao se i upozorio na to da bi Vladina mjera odgode plaćanja obveza državi mogla uzrokovati i odgodu plaćanja dobavljačima što će produbiti gospodarsku krizu. Vlaović i HSS smatraju da bi pravovaljana Vladina mjera bila oprost ili otpis dugova. Tijekom rasprave pročitao je dopis slavonskih proizvođača kojim su ga zatražili da javno kaže kako Vladine mjere nisu dostatne i neće zaustaviti pad proizvodnje i otpuštanje radnika jer nemaju dovoljno da bi mogli isplatiti plaću i doprinose koji će jednom doći na naplatu.
Poslodavci u prehrambenoj industriji su napisali da nije istinita Plenkovićeva tvrdnja u kojoj kaže da ga poslodavci podržavaju, Vlaović je zatražio otpis dugova.
„Ako gospodarstvenici ne rade, ne proizvode, ne mogu platiti niti radnika niti doprinose. Kroz novi krediti uvući će se u novi dug.“
U raspravi je istaknuo da osim poljoprivrede i prehrambene industrije veliki problem ima i drvoprerađivački sektor koji je izvozno orijentiran i prvi je osjetio krizu.
„Više od 50.000 radnika je zaposleno u drvoprerađivačkoj industriji, malo su živnuli, krenuli s proizvodnjom nakon gospodarske krize 2008. koju su prvi osjetili. Ne dopustimo ponavljanje tog scenarija. Mjere koje možete poduzeti su uspostave direktnih kreditnih linija od HBOR-a, otkup proizvedenih peleta i njihovo korištenje u termoelektranama umjesto ugljena što Vlada jednom odlukom može naložiti HEP-u, k tomu koristio bi se ekološki prihvatljivi energent. U Hrvatskoj je trenutno 1.000 kamiona gotove robe koja čeka kupca. To je 5-6 tisuća radnika kojima slijede otkazi”.
Vlaović je u ime poljoprivrednika i udruga u poljoprivredi zatražio hitnu isplatu poticaja u 100% iznosu do 15. travnja kako bi se osigurala sredstva za proljetnu sjetvu. Predložio je i reprogramiranje poljoprivrednih kredita s počekom od godinu dana i nove kreditne linije radi osiguranja likvidnosti kao i oslobađanje od plaćanja doprinosa za vrijeme samoizolacije. Predložio je:
„Jedna od idealnih mjera bila bi da cijena litre plavog dizela i litre ´mlika´ bude ista. Tada bi poljoprivrednici mogli pozitivno poslovati i biti konkurentni s europskim proizvođačima. Treba razmisliti i o smanjenju cijene električne energije za farme i druge poljoprivredne proizvođače.“
Predložio je lako provedivu mjeru koja bi osigurala dostatnost robnih zaliha i održivost poljoprivredne proizvodnje. Kazao je:
„Neka iz ureda za robne rezerve objave poziv za ugovaranje proizvodnje za popunjavanje robnih zaliha pšenice, kukuruza, soje, šećerne repe i ugovore proizvodnju s konkretnim rokovima plaćanja, konkretnim cijenama. To bi bila najveća i najbolja pomoć poljoprivredi, proizvođačima i potrošačima hrane”!
Sijati paniku nije dobro i ne treba, ali isto tako neki se sjećaju serije „Velo misto“ i scene u kojoj kilogram brašna Violeta plaća zlatnim prstenom. U HSS-u vjeruju da će biti dovoljno političke mudrosti i da Hrvatska nikada neće doći u takvu prehrambenu krizu.
