Naš vijerni suradnik dr. Dragoljub Kocić i ovog puta piše o važnoj tematici za naše zdravlje. U jeku smo korona epidemije i svakodnevno smo izloženi stresu i napetosti zbog silnih informacija i novonastale situacije, odnosno “novom normalnom”. Stanje vezano za korona virus je alarmantno, no treba podsjetiti da ne smijemo zaboraviti one najčešće uzroke smrti. A upravo su kardiovaskularni problemi, uz maligne bolesti, na prvom mjestu uzroka smrtnosti.
Živimo u turbulentnim vremenima i odveć je važno znati na vrijeme ustanoviti tragove koji nam otežavaju ili tek mogu uzrokovati velike probleme po pitanju zdravlja i ugroziti život.
Iz navedenih razloga dr. Kocić piše o infarktu, što ga uzrokuje, kako ga liječiti, odnosno izbjeći i kako spasiti sebi i drugima život.
Srčani udar ili infarkt, nazivaju srčani napadaj, (infarctus myocardii), ali uvijek se radi o naglom smanjenju ili prekidu dotoka krvi (ugrušak ili tromb) u arterijama koje snabdijevaju neki dio srčanog mišića, koji ostaje bez krvi i počne odumirati.
U Hrvatskoj svaka druga osoba koja premine umrla je od srčano žilnih bolesti, koje su glavni uzrok smrti.
Najčešće srčani udar počinje iznenada jakom prodornom boli u prsnom košu, koja ne popušta ni u mirovanju niti uzimanjem nitrtoglocerina. Bol se širi prema lijevoj ruci i ramenu, ponekad prema žličici ili čeljusti, a ponekad u leđa. Bol može biti toliko jaka i dramatična, kao teški pritisak na prsni koš, da se javi strah od smrti.
Ako osoba koja preživi ovaj udar, u dijelu srca koji je ostao bez krvi, propada mišićna stjenka i raspada se, a kasnije se na tom mjestu stvori ožiljak. Ukoliko se takvoj osobi ne pruži pravovremeno pomoć, razvija se komplikacija kao srčani ŠOK kada se javi bljedilo, slabost, hladan znoj, pad krvnog tlaka, slabo bilo ubrzano i nepravilno, povraćanje, a često nastupa treperenje (fibrilacija) srčane stjenke,kao zastoj i prestanak srčane funkcije. Ponekad se može dogoditi i pucanje srčane stjenke i izljev krvi kod svakog otkucaja u osrčje.
Mnoga druga stanja mogu oponašati srčanu bol, primjerice upala želučane sluznice, koštano mišićna bol ili hijatalni bruh (hernija) između trbuha i prsišta kroz ošit, što je vrlo važno za točnu dijagnozu.
U 20% slučajeva srčani udar se može javiti bez bolova, a EKG može biti normalan. 60% doživljava srčani udar i u stanju mirovanja.
Mnogo osoba umire od srčanog udara samo zato jer se ne prepoznaju prvi znakovi ove teške bolesti i zbog neznanja o HITNOM početku liječenja. Ono što želim naglasiti to je da čak i ako srce prestane raditi to danas nije beznadno stanje! Iz takozvanog stanja prividne ili kliničke smrti ranom intervencijom prve pomoći može se uspostaviti spontani rad srca. Mnogi dožive srčani udar nakon povećanog fizičkog napora ili u jutarnjim satima u snu.
U jednom od članaka pisali smo o osobama koje boluju od angine pectoris, naglasili smo da moraju ako se javi bol koja traje duže od 10 minuta, a poslije uporabe nitrtoglicerina ne prestaje, odmah pozvati hitnu medicinsku pomoć. Osobe koje nemaju anginu i ne znaju, a osjete bol koja traje 2 minute u prsnome košu pozivaju pomoć odmah!
- Što treba učiniti ako se javi jaka bol i posumnja se na mogućnost srčanog udara?
Ako je osoba koja je dobila opisanu bol sama onda MORA 10 sekundi prije ev. gubitka svijesti duboko udahnuti i NAGLO I JAČE KAŠLJATI i nastaviti udisaj i kašljati SVAKE 2 SEKUNDE, do dolaska hitne medicinske pomoći.
Ukoliko je uz žrtvu srčanog udara prisutna druga osoba, a unesrećeni se sruši na pod odmah se mora ustanoviti disanje! Ako diše treba ju staviti u bočni položaj. Ako ne diše, pozvati 112 i odmah započeti s oživljavanjem (KPR) pritiskom na srednji dio prsne kosti u dubini 5 do 6 cm, brzinom 100, a ne brže od 120 u minuti s 30 pritisaka i nakon otvaranja dišnog puta zabacivanjem glave unatrag davati 2 upuha i nastaviti s 30:2 bez prekidanja do dolaska pozvane hitne.
Ako je pri svijesti ohrabriti ga i pozvati Hitnu medicinsku pomoć, a unesrećeni ne smije hodati. Ako imate dajte mu ASPIRIN da zdrobi u ustima ili popije samo s malo vode. Nositi ga ukoliko nema vozila hitne pomoći do kola gdje treba sjediti i mirovati do prve bolnice!
U bolnici slijedi smještaj u šok sobu, stavljanje pod trajni nadzor i monitoring iz minute u minutu, a u međuvremenu vrše se pretrage i započinje snimanje i terapija. Dalje su izgledi za oporavak ovisni o brzini intervencije, veličini infarkta i stanju organizma. Prema tim kriterijima će liječnici-kardiolozi odlučiti o akutnom liječenju i kasnijoj terapiji rehabilitaciji.
Međutim, od 100 osoba koji naglo umiru (U Hrvatskoj oko 9000 godišnje) od srčana udara, njih 90 (10%) umire sa svojim „predobrim srcem za umiranje“, zbog treperenja (fibrilacije) srčanih klijetki najčešće S BEZNAČAJNIM OŠTEĆENJEM SRČANA MIŠIĆA! Takva se stanja mogu izliječiti ako se pravovremeno ukaže prva pomoć! Vanjska masaža srca ne može zaustaviti treperenje srca–fibrilaciju, ali se mora započeti odmah, a to može samo DEFIBRILATOR, nazvan AVD ili automatski vanjski defibrilator!
Takvi su uređaji postavljeni u gradovima diljem Hrvatske, a namijenjen je treniranim laicima-GRAĐANIMA, KOJI MOGU POKRENUTI SRCE i spasiti život! Od 9000 nagle smrti spasi se oko 900 osoba, a uporabom ovih uređaja moguće je spasiti 4500 osoba. Uređaj, kad se naljepe elektrode na grudni koš žrtve analizira rad srca i daje govorne upute je li treba dati ŠOK, koji defibrilira i srce počne kucati,a unesrećeni može biti spašen od smrti. Ne može AVD naškoditi jer ako nije potreban šok neće isporučiti!
Tebalo bi biti neophodno da široka javnost bude upoznata s pokretanjem srca i spašavanjem života, a može se svatko u kratkom tečaju naučiti.
Snimio sam DVD (Kako spasiti život?) koji se može kupiti i pogledati svaki naš građanin i informirati o neodgodivoj prvoj pomoći i oživljavanju s uporabom AVD-a, do dolaska hitne medicinske pomoći.
Poznato je staro pravilo “bolje spriječiti nego liječiti”, pa što treba raditi da do ove dramatične i teške bolesti ne dođe?
Potrebno je 10 preventivnih postupanja:
1. Zdrava prehrana
2. Saznati je li bilo srčanih bolesti u obitelji
3. Od 18 godine života pratiti krvni tlak i regulirati tjelesnu težinu
4. Prestati pušiti
5. Izbjegavati naglu promjenu životnog stila i izbjegavati STRES („bori se ili bježi“), naučiti opuštanje, meditaciju druženje i šetnje.
6. Liječiti povišem krvni tlak „tihog ubojicu“
7. Regulirati masnoće u krvi!
8. Aspirin nakon jela
9. Ključ zdravog srca je 8 sati dobrog sna svakodnevno
10. Tjelesna aktivnost, sport ili tjelovježba.
Pridržavamo li se ovih uputa naše zdravlje bit će u našim rukama.
Piše: mr.sc.Dragoljub Kocić,dr. med internist, emeritus.
